Kako se nešto može na primjeru Austrije i projektu ENTRAIN
Znate li što je QM Holzheizwerke® i čemu služi?
U današnje vrijeme osnovna ideja iza centraliziranih toplinskih sustava (u daljnjem tekstu: CTS) je iskorištavanje lokalno dostupnog goriva ili topline, koja bi inače bila izgubljena, za zadovoljavanje lokalnih potreba potrošača za toplinskom energijom. Austrija je poprilično napredna u pogledu CTS-a na biomasu. Velik broj sela i općina već ima održive CTS-ove. Implementacija ovih sustava je počela prije više od 30 godina, čime su dobivena vrijedna iskustva i dugoročne statistike npr. podaci o tržišnim cijenama. Također, razvijen je velik broj tehničkih standarda te okvir za postizanje visoke kvalitete usluga i proizvoda i ublažavanje potencijalnih problema. To uključuje mapiranje toplinskih potreba, izračun utjecaja gustoće toplinskih potreba, standardizaciju troškova implementacije ovih sustava, transparentne procedure javne nabave te optimizaciju postojećih sustava. Najveći CTS u Austriji nalazi se u Beču, (Wien Energie). Uz to, postoji mnogo malih CTS-a koji su raspoređeni duž cijele države.
Tijekom 1990-ih godina, CTS- i u Austriji su imali niske tehničke standarde. Stoga su u suradnji s ostalim državama iz EU (prvenstveno Njemačkom) izradili nove tehničke standarde, pravila i preporuke za ove sustave. Danas, Austrija ima sustav osiguravanja kvalitete u sklopu programa zaštite okoliša: QM Holzheizwerke QM Holzheizwerke® (Sustav upravljanja kvalitetom za centralizirane toplinske sustave na biomasu) koji predstavlja standard kvalitete za toplane na biomasu koji su zajednički razvili partneri iz Švicarske, Austrije te njemačkih saveznih država Baden-Württemberg, Bavarske i Rheinland‑Pfalz. Dokument je preveden na hrvatski jezikm i prilagođen u okviru CE INTERREG projekta ENTRAIN. Partneri koji sudjeluju u projektu ENTRAIN imaju dugogodišnje bogato iskustvo u pripremi i provedbi projekata područnog grijanja na obnovljive izvore energije i korištenja sustava upravljanja kvalitetom QM Holzheizwerke te će tijekom trajanja projekta dijeliti svoje tehničko znanje i iskustvo sa ostalim sudionicima projekta. Ovim sustavom kvalitete osigurava se provedba projekta s uključenim različitim dionicima prema visokim standardima kvalitete unutar zadanih vremenskih rokova. QM sustav ne zamjenjuje sustave upravljanja kvalitetom (npr. certifikacija prema standardu ISO 9000) i ispitivanja uzoraka proizvoda koji su definirani na razini pojedine tvrtke. Ovaj sustav upravljanja kvalitetom mogu primjenjivati tvrtke u okviru već definiranih sustava upravljanja kvalitetom. Glavni aspekti standarda kvalitete uključuju profesionalno projektiranje, planiranje i provedbu projekta toplane i pripadajuće distribucijske mreže. Važni kriteriji kvalitete obuhvaćaju visoku operativnu pouzdanost, preciznu kontrolu, niske emisije i ekonomičnu logistiku u lancu opskrbe gorivom. Cilj je postići energetski učinkovit, ekološki prihvatljiv i ekonomičan rad cijelog postrojenja.
Sustav upravljanja kvalitetom za centralizirane toplinske sustave na biomasu je pripremljen za vrelovodne sustave koji proizvode toplinsku energiju te ne obuhvaća sustave koji proizvode električnu energiju. U Austriji ovaj sustav je obavezan na nacionalnoj razini, potrebno je ispuniti pet kriterija kako bi se dobili poticaji za investiciju u iznosu od 30% ukupne investicije.
Većina toplana koje koriste biomasu kao gorivo nisu zanimljive investitorima zbog velikih ulaganja i dugog roka povrata, kao i brojnih rizika zbog kompleksnosti investicije. Sve navedeno uzrokuje manju isplativost toplane na biomasu u odnosu na druga postrojenja na obnovljive izvore energije te su investitori iznimno oprezni u donošenju odluke o ulaganju. QM sustav pomaže investitoru smanjiti rizike. Tipični problemi kod investicija ovakvog tipa su predimenzionirani kotlovi i postrojenja ili previsoka procjena prodaje topline, odnosno stvarna prodaja topline je manja od planirane, što dovodi do smanjene učinkovitosti postrojenja i sporijeg povrata ulaganja. Pogreške u projektiranju, poput predimenzioniranog kotla često je teško i skupo ispraviti nakon početka rada postrojenja te su posljedice ovakvih pogrešaka za investitora dugotrajne i skupocjene. Međutim, ako se nedostaci u planiranju i projektiranju otkriju i otklone rano, ulagači i operatori postrojenja štede vrijeme i novac.
Troškovi ulaganja u QM sustav su zanemarivi su u usporedbi s potencijalnim uštedama u kapitalnim i operativnim troškovima te iznose 1 – 2% investicijskih troškova. Ulaganjem u QM sustav osigurava se priprema i provedba projekta prema visokim standardima kvalitete, što je važan preduvjet za dugoročan uspješan rad postrojenja.
Nakon što je Austrija uvela ovaj sustav od 2010. godine, u Austriji značajno raste udio CTS-a u proizvodnji topline, s porastom duljine distribucijske mreže od 26% između 2010. i 2015.godine. CTS-i trenutno pokrivaju 12% ukupnih toplinskih potreba u Austriji (uključujući i pripremu PTV-a). Nadalje, približno svaki četvrti Austrijski građanin koristi toplinu iz CTS-a, što predstavlja održivu opskrbu toplinom jer 85% topline iz CTS-a je proizvedeno iz OIE te industrijske otpadne topline.
Sa druge strane, područno grijanje putem toplana zauzima udio od oko 10% ukupne opskrbe toplinom u Hrvatskoj. Trenutno je aktivno oko 13 toplinarskih poduzeća u 18 gradova, uključujući glavnu toplinarsku kompaniju, HEP – Toplinarstvo, podružnicu Hrvatske Elektroprivrede (HEP), koja drži 85% tržišnog udjela u sektoru toplinarstva. Karakteristično gorivo u područnom grijanju je prirodni plin, dok je oko 80% topline iz centraliziranih toplinskih sustava proizvedeno kroz kombiniranu proizvodnju topline električne energije u kogeneracijskim postrojenjima. Modernizacija i širenje sustava područnog grijanja prepoznati su kao jedan od prioriteta hrvatske energetske politike Republike, no potrebno je naglasiti kako niti jedan dokument nije izravno usmjeren na proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora energije. Treba li Hrvatskoj jedan QM sustav kojim Europska unija nastoji dostići postavljene ciljeve o smanjenju potrošnje primarne energije te diversifikaciji energetskih izvora., draga čitateljice, dragi čitatelju o tome zaključite sami.
Svoj primjerak QM smjernica na hrvatskom jeziku možete pronaći na slijedećoj poveznici: https://bit.ly/3s1GK6B
Pratite nas i dalje! Zajedno uz ENTRAIN – https://www.interreg-central.eu/Content.Node/ENTRAIN/Do-sada.html Poboljšajmo planiranje obnovljivih izvora energije kako bi povećali kvalitetu zraka u našim zajednicama!
Autor: Martina Krizmanić Pećnik
Fotografija: AEE – Institute for Sustainable Technologies; Harald Schrammel