Našim je čitateljima već odavno jasno da ulaganja u projekte energetske učinkovitosti donose mnoge prednosti. Danas se sve više razvija i svijest da je ovo jedno od ključnih pitanja i na razini Europske unije jer ovakva ulaganja izravno doprinose povećanju sigurnosti opskrbe kroz smanjenje ovisnosti o uvezenoj energiji (godišnji trošak od 400 milijardi Eura), povećavaju konkurentnost europske industrije te imaju direktan utjecaj na smanjenje globalnih i lokalnih ekoloških problema. Iako se ulaganja u energetsku učinkovitost postupno odvijaju već desetljećima, danas Europska unija više nego ikada prepoznaje strateški značaj investicija u energetsku učinkovitost i njihovu ključnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu te konkurentnijem, sigurnijem i održivom energetskom sustavu sa snažnim unutarnjim tržištem energije.
Uvidjevši važnost prethodno navedenog, Grupa financijskih institucija za energetsku učinkovitost(Energy Efficiency Financial Institutions Group-EEFIG), u suradnji s Europskom komisijom i Financijskom inicijativom Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP FI), upravo pokreće Platformu za umanjivanje rizika u projektima energetske učinkovitosti (De-risking Energy Efficiency Platform-DEEP), najveću otvorenu bazu podataka koja sadrži detaljne informacije i analize za više od 7.800 (7.300 iz 24 zemlje članice EU i 560 iz drugih područja, uglavnom SAD-a) projekata energetske učinkovitosti.
EEFIG je osnovan 2013. godine od strane Glavne uprave za energetiku Europske komisije (DG ENER) i UNEP FI, a oogućio je otvoreni dijalog i radnu platformu za javne i privatne financijske institucije, predstavnike industrije i stručnjaka u energetskom sektoru o tome kako prevladati izazove dugoročnog financiranja u projekte energetske učinkovitosti. EEFIG je od svog osnutka okupio 120 aktivnih sudionika iz 100 organizacija – ovdje želimo istaknuti kako je naša Agencija i ravnatelj Agencije, dr.sc. Julije Domac kao pozvani ekspert, aktivni članovi ove grupe koja doprinosi širenju jasne i ambiciozne poruke o važnosti ulaganja u energetsku učinkovitost u sektoru zgradarstva.
U veljači 2015., EEFIG je predstavio svoj izvještaj Energetska učinkovitost – prvo gorivo za gospodarstvo EU; Kako privući nove izvore financiranja za ulaganja u energetsku učinkovitost, koji pruža značajan napredak u razumijevanju i podizanju razine znanja o pitanjima financiranja projekata energetske učinkovitosti. Rezultati EEFIG izvješća su direktno doprinijeli razvoju aktivnosti kao što su obveze G20, a Europska komisija je ovo izvješće uzela u obzir pri formiranju europskih politika energetske učinkovitosti.
Upravo DEEP predstavlja direktan odgovor na preporuke EEFIG-a iz prethodno spomenutog izvješća, osobito u dijelu vezanom za potrebu boljeg razumijevanja stvarnih rizika i koristi od ulaganja u energetsku učinkovitost na temelju vođenja evidencije i istraživanja tržišta. Tisuće podataka koji pokazuju stvarne tehničke i financijske podatke iz velikog broja provedenih projekata energetske učinkovitosti daju novi izvor informacija za upravljanje operativnim rizicima, što će pomoći razvoju projekata te boljoj procijeni rizika i koristi od ulaganja u energetsku učinkovitost u cijeloj Europi.
DEEP je važan dio naše inicijative Čista energija za sve Europljane, čiji je cilj ubrzati prijelaz na čistu energiju te rast i stvaranje novih radnih mjesta. Omogućavajući stvarne koristi od projekata energetske učinkovitosti, DEEP platforma će pokrenuti mobilizaciju privatnog financiranja i pomoći postavljanju energetske učinkovitosti na prvo mjesto. Ohrabrujem sve promotore i investitore projekata da podrže ovu inicijativu razmjenom podataka i vođenjem baze podataka, izjavio je Dominique Ristori, glavni direktor Opće uprave za energetiku Europske komisije.
Podaci DEEP-a za više od 7.800 projekata energetske učinkovitosti, s ukupnim ulaganjima od 1,5 milijardi Eura pokazuju da je prosječna cijena izbjegnutih budućih troškova kroz investiranje u mjere energetske učinkovitosti vrlo povoljna (niža od cijene energenata u EU, uz istodoban učinak smanjenja emisija stakleničkih plinova): 0,012 eura/kWh u sektoru industrije i 0,025 eura/kWh u sektoru zgradarstva. To također pokazuje i atraktivnost poslovnog pothvata u vidu relativno brze otplate – u sektoru industrije povrat je 2 godine, no situacija je složenija ukoliko se radi o pojedinačnim mjerama kao što su rasvjeta (povrat od 3 godine) i složena renovacija s više uvedenih mjera gdje obično iznosi više od 11 godina. Međutim, članovi EEFIG-a također interpretiraju ove podatke kao znak da se ulaganja u energetsku učinkovitost i dalje se vide kao diskrecijske odluke ulagača i vlasnika zgrada, koji su skloni da se usredotoče na jeftinija rješenja, a ne energetsku učinkovitost kao strateško ulaganje za budućnost. EEFIG pozdravlja povećan fokus politike kroz inicijative kao što je Čista energija za sve Europljane i napominje kritičnu ulogu financijskih instrumenata, minimizacije rizika ulaganja i potporu za razvoj projekata koji u većoj mjeri mobiliziraju privatne i javne izvore financiranja.
Potpomognuta čvrstom politikom energetske učinkovitosti i nizom javnih programa na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini poput Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), Europa želi otključati ulaganja u energetsku učinkovitost. Zanimljivo je kako su brojne prednosti ulaganja u energetsku učinkovitost (uključujući energetsku sigurnost, konkurentnost, socijalnu i teritorijalnu koheziju, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje emisija stakleničkih plinova) i rast vrijednosti imovine zabilježeni u samo 12% zgrada i 5% industrijskih projekata prijavljenih u DEEP bazu podataka. EEFIG stručnjaci vjeruju kako važni podaci kao što su povećana tržišna vrijednost, rentabilnost, udobnost, zdravlje, smanjenje plaćanja iznajmljivačima, smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugi društveni čimbenici nisu dobro evidentirani i mjereni od strane vlasnika zgrada i drugih investitora u energetsku učinkovitost.
Više tržišnih dokaza o prednostima uvođenja mjera energetske učinkovitosti potrebno je kako bi se dodatno mobiliziralo privatno financiranje, a upravo DEEP daje važan doprinos ovom ključnom izazovu. Članovi EEFIG ističu kako podaci i rezultati variraju između država članica. Također, dok predlošci za prikupljanje podataka omogućuju davateljima podataka vrlo specificirane podatke o energetskim uštedama i povratu, gospodarski i politički kontekst u svakoj državi članici je jak pokretač za ulaganja koji se ne može direktno mjeriti.
Iako ova inicijativa već sada okuplja brojne institucije i partnere, EEFIG poziva i pozdravlja uključivanje novih partnera u provedbu DEEP platforme kako bi se stvorila što veća mreža dionika uključenih u provedbu projekata energetske učinkovitosti. Energetske agencije, instituti, vodeće financijske institucije ističu važnost uključivanja i provedbe aktivnosti koje pruža Platforma za umanjivanje rizika u projektima energetske učinkovitosti. Najracionalniji način smanjenja emisije štetnih plinova i klimatskog djelovanja, uzevši u obzir i troškovnu učinkovitost, je podrška projektima energetske učinkovitosti, a EIB je više nego utrostručio kreditiranja projekata energetske učinkovitosti od 2012. godine. EIB sa zadovoljstvom podržava DEEP platformu i njezin jasan potencijal za jačanje tehnika ocjenjivanja i povećanja učinkovitosti ulaganja u energetsku učinkovitost u godinama koje dolaze, izjavio je Jonathan Taylor, potpredsjednik Europske investicijske banke.
- Zgrade su odgovorne za čak 40% ukupne potrošnje energije u EU, a industrija za 26%
- 75% zgrada je izgrađeno bez ili uz minimalne energetske građevinske propise, a 75-90% današnjih zgrada će i dalje biti u uporabi 2050. godine
- Industrija EU je svjetski lider u području energetske učinkovitosti, ali još uvijek postoje značajne mogućnosti za potencijalne uštede
- Ulaganja u potrebe EU na području energetske učinkovitosti od 2014.-2035. (za scenarij 2⁰C, izvor:IEA) iznose 1300 milijardi dolara u sektoru zgradarstva i 154 milijardi dolara u sektoru industrije