Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Hrvatska na posljednjem mjestu EUROSTAT-ove ljestvice


U vrijeme kad je EU obilježavala tjedan održive energetike u Brusselsu, Hrvatska energetska tranzicija je objavila EUROSTAT-ove podatke da je Republika Hrvatska na zadnjem mjestu u EU po povećanju udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji, a mi smo o toj temi razgovarali s doc. dr. sc. Goranom Krajačićem s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.  

 

Kako komentirate tu objavu i taj podatak?

Najgore je kad nismo u stanju izvući pouku iz basni koje smo učili u osnovnoj školi. U ovom slučaju prošli smo kao zec u utrci s kornjačom. Mnoge institucije i pojedinci u Hrvatskoj se već pet godina hvale kako smo zadovoljili ciljeve  Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora 2009/28/EC odnosno njene preinake (EU) 2018/2001  po kojoj je cilj za  Republiku Hrvatsku 2020. godine imati 20% energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji. No sada vidimo prema EUROSTAT-ovim podacima da je to hvalisanje jalova pobjeda odnosno da u usporedbi s drugim članicama EU nismo učinili gotovo ništa jer povećanje u periodu 2004.-2017. je svega 3,867% ili prosječno oko 0,3% godišnje. Nismo činili ništa jer smo se kao zec hvalisanjem uspavali i pustili smo da nas preteknu mnogi koji su imali znatno lošije startne pozicije. 2004. godine je Republika Hrvatska bila 4. zemlja u EU po udjelu OIE u bruto finalnoj potrošnji, 2015. je pala na 6. mjesto, a 2016. na 8. mjesto.

 

Spletom okolnosti u 2014. godini došlo je do promijene statističkih metoda izvješćivanja i praćenja udjela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji te je tada utvrđeno da je udio OIE u bruto finalnoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj u 2005. godini bio  23,731%, a ne 12,6%. Pri tome cilj se za 2020. zadržao na 20% to jest nije usklađen s novom metodom.  No svakome sa savladanom matematikom osnovne škole je kristalno jasno da je Republika Hrvatska za cilj imala povećati udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije s 12,6% u 2005. na 20% u 2020. odnosno, nevezano za metodu proračuna za zacrtani period, rast udjela treba biti barem 7,4% (prema Direktivi (EU) 2018/2001, Prilog 1., A. Nacionalni opći ciljevi).  Nažalost prilikom promijene metoda izračuna Hrvatska je propustila priliku da si postavi ispravne ciljeve, da barem zadrži planirani porast udjela od 7,4%, a koji bi joj osigurao da bude među boljim zemljama u EU po iskorištavanju obnovljivih izvora energije te bi s udjelom od 31,1% zadržala barem 5.-6. mjesto u EU.

 

Koliko su ti postoci bitni? Jesmo li naučili pouku, prema prijedlogu nove energetske strategije izgleda da baš i nismo?

 

Ciljevi i strateško planiranje su bitni  jer oni stvaraju okvir u kojem djeluje gospodarstvo. Oni privlače ili odbijaju investicije, potiču istraživanje, razvoj i inovacije. Koliko su bitni mogli ste čuti i u javnoj raspravi „Nova energetska strategija i održivo financiranje” održanoj u HGK, 14. 6. 2019. gdje je doc.dr.sc Pavlović, savjetnik predsjednika Uprave Plinacro izjavio da su plinovodi po Hrvatskoj građeni prema ciljevima energetske strategije iz 2009. po kojoj je trebalo izgraditi 1200 MW termoelektrana na plin te je planirana potrošnja plina za 2020. bila oko 6 milijardi kubnih metara. Zbog lošeg planiranja i utjecaja tržišta kapaciteti nisu instalirani, potrošnja se nije ostvarila te je napola manja od zacrtane, ali plinovodi su izgrađeni. Sada mnogi od njih stoje neiskorišteni te opterećuju svojom otplatom sve potrošače. Npr. tako danas industrija po cijeloj Hrvatskoj, kao i kućanstva otplaćuju plinovod do Dalmacije.

 

U novoj strategiji ponavlja se ista greška, ciljeve za udio OIE u bruto finalnoj potrošnji do 2030. postavljeni su prenisko na 35,7%-36,7%. Takvi ciljevi ne omogućavaju dovoljan iskorak sa pozicije koju ćemo imati 2020. (28-30%) i nisu poticajni za energetsku tranziciju. Njima se opet ugrožava napredak spram drugih EU zemalja, ali i zemalja u susjedstvu te se ugrožava sigurnost dobave energije jer manji udio obnovljivih izvora znači više energije iz uvoza.  Mnogima je dovoljno što je planirani cilj za udio OIE u bruto finalnoj potrošnji energije iz nove strategije za 2030. veći od 32%  kojeg ima EU te su se zalagali da bi i Hrvatski trebao biti isti. No treba razdvojiti zajednički cilj EU i onaj kojeg mogu ispuniti pojedinačne zemlje. To možemo usporediti s prosječnom ocjenom u razredu s 28 učenika. Ako želimo imati prosječnu ocjenu na kraju školske godine 3.2 da li to znači da ćemo one s potencijalom da budu odlični tjerati da budu dobri ili ipak treba poticati izvrsnost te omogućiti da svatko prema mogućnostima postigne što bolju ocjenu? Hrvatska može i mora biti odlikaš u EU po pitanju korištenja energije  iz OIE jer ima sve preduvjete za to nažalost to nova energetska strategija ne prepoznaje, naročito u ključnom trenutku do 2030.

 

Izgleda da niste zadovoljni nacrtom nove strategije da li se ona da popraviti?

Nacrt prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu predstavlja nedovoljno ambicioznu viziju energetskog razvoja Hrvatske te ne odgovara razvoju modernih energetskog sustava i nedovoljno podupire energetsku tranziciju u kritičnom periodu do 2030. godine.  Prihvaćanjem strategije u predloženom obliku Republika Hrvatska će u narednom periodu, naročito do 2030., još više zaostajati po pitanju energetskog razvoja i energetske tranzicije za ostalim zemljama EU te će izgubiti vodeću poziciju koju je imala u EU po pitanju korištenja OIE.

 

Iako se sam dokument može popraviti, proces u kojem je on nastao je truo, a iz trulog procesa ne možete dobiti dobar proizvod. Od početka izrade strategije sastavljeno je Povjerenstvo za izradu Strategije energetskog razvoja čiji članovi su u sukobu interesa jer su predstavnici određenih tvrtki. U povjerenstvu nisu uključeni predstavnici gospodarstva, akademske zajednice, lokalnih vlasti, energetskih ili razvojnih agencija, civilnog i nevladinog sektora. Dokument predlagan od tog povjerenstva može čak ugroziti Republiku Hrvatsku jer bi se određene tvrtke  mogle žaliti da nisu bile zastupljene te da je ugrožena konkurentnost.  Rezultati rada su sada vidljivi te je jasno da strategija kupuje vrijeme određenim tvrtkama na štetu razvoja cijelog hrvatskog gospodarstva i društva.

 

Strategija prevelik naglasak stavlja na istraživanje i povećanje proizvodnje ugljikovodika te se špekulira sa budućim pronalascima rezervi i proizvodnje što predstavlja određen presedan u planiranju energetskih sustava gdje se razvoj ne bi trebao temeljiti na nedokazanim rezervama.

 

Energetska  strategija predviđa ulaganje u sektor toplinarstva ovisno o scenariju 600 i 800 milijuna kuna do 2030. što je premalo za razvoj sektora koji omogućava potpunu dekarbonizaciju grijanja prostora i potrošne tople vode te omogućava integraciju velikih količina obnovljivih izvora energije.

S druge strane ulaganja u plinsku infrastrukturu u istom razdoblju su 10,7 milijardi kuna.  Zbog zarobljavanja financijskih sredstava ulaganjem u plinsku infrastrukturu, koja ne može ostvariti povrat investicije, dodatno će se oslabiti energetski sektor, te u slučaju državnih jamstava ugrozit će se i proračun.

Energetska tranzicija traži obustavljanje ulaganja u korištenje prirodnog plin za grijanje, kuhanje i grijanje tople vode. Kondenzacijske elektrane sa sadašnjim cijenama nisu kompetitivne, ali ako dođe do zamijene goriva mogle bi ponovno postati, tako da treba razmisliti o porezu na neiskorištenu otpadnu toplinu. Energane na plin, kao i grijanje na plin nemaju  smisla termodinamički zbog niske eksergetske iskoristivosti, a postoje dobre alternative.

 

Pravovremeno prepoznavanje procesa energetske tranzicije koji nam predstoje i koji će promijeniti način na koji se energija proizvodi, distribuira i troši možemo pomoći svima. Najveći gubitnici ove energetske strategije biti će same tvrtke koje su tu strategiju planirale i sektor koji predstavljaju jer neće na vrijeme započeti potrebne procese transformacije te će vrlo brzo ostati bez kupaca i tržišta.

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top
Scroll to Top