Energetska tranzicija nije rezervirana samo za stručnjake već uključuje svakoga od nas. Građani iz potrošača prelaze u proizvođače i korisnike. Energetska tranzicija timska je igra u koju smo svi ravnopravno uključeni.
Termin Prosumer relativno je nov u području energije i odnosi se na potrošače koji i proizvode i troše električnu energiju. Energiju koju proizvedu prosumeri troše djelomično za vlastite potrebe, a višak prodaju u mrežu ili pohranjuju, dok u slučaju smanjene proizvodnje energije mogu kupiti iz mreže. Termin se može odnositi na rezidencijalne prosumere, komercijalne (kao što su mali i srednji poduzetnici) te druge poslovne ili javne subjekte. Na ovaj način se mijenja paradigma građana i ostalih oblika zajednica koji su u dosadašnjem sustavu korištenja energije predstavljali samo potrošače te oni postaju aktivni potrošači, odnosno proizvođači energije. Ova značajna promjena predstavlja prekretnicu u poslovnom modelu energetske industrije te se s porastom broja malih proizvođača energije otvara nova era dvosmjernog menadžmenta energijom.
Na razini EU, unutar paketa mjera Čista energija za sve Europljane, Europska komisija predviđa energetsku tranziciju i dijeli viziju Europske unije (pod okriljem Energetske unije) kao predvodnika u provedbi Pariškog sporazuma te u poticanju gospodarskog rasta i poticanju ulaganja u održiv razvoj. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. S obzirom da je energija neophodno dobro za moderno društvo, Energetska unija u fokusu ima građane kao aktivne sudionike u energetskoj tranziciji i razvoju tržišta električne energije. Nove politike i regulatorne inicijative potvrđuju temeljnu ulogu koju potrošači igraju u postizanju punog potencijala europskog tržišta energije.
Dana 14. lipnja 2018. postignut je ambiciozan politički sporazum između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe o povećanju udjela obnovljivih izvora. Sporazum pokazuje da su dva od osam zakonodavnih prijedloga u paketu Čista energija za sve Europljane već usuglašeni između zakonodavaca. Još 14. svibnja 2018., usvojena je i Direktiva o energetskoj učinkovitosti u zgradama. Ukratko, napredak prema dovršenju Energetske Unije na dobrom je putu, dok djelovanje koje je započelo u Junkerovoj komisiji pod prioritetom prilagodljiva Energetska unija i politika budućnosti protiv klimatskih promjena ispunjava dana obećanja. Novi regulatorni okvir uključuje obvezujući cilj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u EU za 2030. godinu od 32% s klauzulom o budućoj reviziji cilja do 2023. godine. Ovo će u velikoj mjeri pridonijeti političkom prioritetu Komisije kojeg je predsjednik Juncker izrazio 2014. godine – Europska unija postat će svjetski lider u obnovljivim izvorima energije. Ovo će omogućiti Europi zadržavanje vodeće uloge u borbi protiv klimatskih promjena, u tranziciji prema čistoj energiji i u ispunjavanju ciljeva postavljenih Pariškim Sporazumom. Dogovorena pravila također služe za stvaranje pozitivnog okruženja za ubrzavanje javnih i privatnih ulaganja u inovacije te za modernizaciju u svim ključnim sektorima. Osim ažuriranja i jačanja zakonodavstva o energiji i klimatskim promjenama, EU ima cilj razviti mjere koje će poticati ulaganja, stvarati radna mjesta, poboljšati znanje i vještine ljudi, osnažiti industriju i stvoriti inovacije te osigurati da u cijelom procesu niti jedan građanin, radnik ili regija nisu zakinuti.
EU Povjerenik za energiju i klimu, Miguel Arias Cañete, izjavio je: Obnovljivi izvori energije su dobri za Europu, te je trenutno, Europa dobra na području obnovljive energije. Ovaj dogovor je teško dobivena pobjeda u našim nastojanjima da otključamo pravi potencijal Europske tranzicije prema čistoj energiji. Nova ambicija poput ove pomoći će nam u ispunjavanju ciljeva u Pariškom Sporazumu i ostvariti nova radna mjesta, jeftinije račune za energiju za potrošače te manji uvoz energije. Posebno sam zadovoljan novim ciljem od 32%. Obvezujuća priroda cilja pružit će dodatnu sigurnost ulagačima. Pozivam Europski Parlament i Vijeće Europe na nastavak pregovora s istom predanošću i završetak preostalih prijedloga iz paketa „Čista energija za sve Europljane“. Ovakav pristup izvest će nas na pravi put prema dugoročnoj strategiji koji Komisija namjerava predstaviti do kraja ove godine.
Energetska tranzicija imat će jednu od vodećih uloga i u idućoj financijskoj perspektivi 2021-2028, i Republika Hrvatska ne smije propustiti priliku da na kvalitetan način isplanira i programira mjere i njihovo financiranje kroz operativne dokumente novog financijskog razdoblja. Dužnu pažnju treba pri tome posvetiti svim aspektima omogućavanja aktivnije uloge prosumera, i to – usklađenju zakonske regulative, dorađivanju tehničkih propisa, olakšavanju pristupa u mrežu i planiranju poticajnih financijskih mjera.
Kada govorimo o izborenom udjelu obnovljivih od 32%, onda moramo znati da će ključnu ulogu ponovo odigrati kreatori politike na nacionalnim razinama. Drugim riječima, regulatorni i financijski aspekt poticanja prosumera prepušten je nacionalnim razinama pa je tako uloga države u omogućavanju što jednostavnije tranzicije i postavljanja okvira unutar kojih opskrbljivači i novi mali proizvođači mogu razviti novi sustav tržišta električne energije.
Uvijek je dobro uspoređivati se s najboljima. U Belgiji, Češkoj, Danskoj i Nizozemskoj više od pola instaliranog fotonaponskog kapaciteta zauzima rezidencijalni sektor (SolarPower Europe 2015), a u Njemačkoj je preko 70 % instaliranog kapaciteta unutar rezidencijalnog, komercijalnog ili industrijskog sektora prosumera. (Rickerson 2014).
Nakon političkog dogovora 14. lipnja o postizanju obvezujućeg cilja korištenja obnovljivih izvora energije u EU za 2030. od 32%, uključujući i klauzulu za reviziju do 2023., Europski parlament i Vijeće Europe moraju službeno odobriti tekst Direktive. Nakon odobravanja i potpisivanja u narednim mjesecima, ažurirana Direktiva o obnovljivoj energiji bit će objavljena u Službenom listu Unije te će stupiti na snagu 20 dana nakon njenog objavljivanja. Države članice morat će integrirati nove elemente Direktive u nacionalno zakonodavstvo 18 mjeseci nakon stupanja na snagu.
Stimulirajući zakonodavni okvir može građane potaknuti da proizvode, troše i prodaju energiju i na taj način omoguće energetsku tranziciju. Reagirajmo ovaj put na vrijeme.
