1

Europski Zeleni Plan

Europski Zeleni Plan je odgovor na klimatske promjene. To je nova strategija rasta kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa suvremenom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. EU ima kolektivnu sposobnost preobraziti svoje društvo i gospodarstvo kako bi ih postupno učinila održivijima i kako bi se zaštitio, očuvao i povećao prirodni kapital EU, zaštitilo zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem te provela socijalno pravedna tranzicija da se ne bi zapostavio ni jedan pojedinac ni regija.

Kad je riječ o mjerama u području klime i okoliša te zaštite prava potrošača i radnika, Europska Unija bit će globalni predvodnik.  Dekarboniziranje energetskog sektora te opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom su kritični za dostizanje klimatskih ciljeva u 2030. i 2050. Više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU rezultat su procesa proizvodnje i uporabe energije i zato će energetska učinkovitost postati prioritet. Elektroenergetski sektor se mora većinom oslanjati na obnovljive izvore, uz postupan prestanak korištenja ugljena i smanjenje ugljičnog dioksida. Za postizanje klimatski neutralnog, kružnog gospodarstva i održive industrije potrebno je transformirati cijeli industrijski sektor za što je potrebno 25 godina odnosno cijela generacija.

U cilju učinkovitog planiranja i praćenja doprinosa i utjecaja Europskog ekonomskog i socijalnog odbora na inicijative Europskog Zelenog Plana, provedena je analiza sadržaja u kojoj je Europski Zeleni Plan svrstan u šest glavnih kategorija. Donosimo vam njihov pregled.

  1. Klima, okoliš i poljoprivreda

Glavna novost Europskog Zelenog Plana leži u reviziji cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova Europske Unije do 2030. godine. Zapravo, kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine, Komisija predlaže da se teži smanjenju od 50-55 % u odnosu na razinu iz 1990. godine. Ovaj Europski Zeleni Plan prva je opća strategija Komisije koja ima za cilj provedbu UN-ove Agende za 2030. godinu i Ciljeva održivog razvoja.

Kao što se i očekivalo, postoji niz novih inicijativa i ideja koje se bave klimom, okolišem ili poljoprivredom. Prijedlog europskog Zakona o klimi, koji uključuje cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine, jasno će utvrditi uvjete za učinkovitu  tranziciju, osigurati kontinuitet kao preduvjet za povjerenje investitora i neopozivost tranzicije. Komisija će se također usredotočiti na rješenja koja se temelje na prirodi, kako u kontekstu plave i zelene ekonomije, tako i u kontekstu prilagodbe na učinke klimatskih promjena.Strategija Od polja do stola osigurat će održivost prehrambenih sustava (kako to zahtijeva i EGSO). Nova strategija Europske Unije za biološku raznolikost donijet će novi zamah i vodstvo te identificirati konkretne mjere i postaviti jasne ciljeve, možda čak i kvantitativne. Glavna strategija EU-a za šume ima kao glavne ciljeve učinkovito pošumljavanje te očuvanje i obnovu šuma u Europi, povećanje apsorpcije CO2, smanjenje učestalosti i obujma šumskih požara te promicanje bioekonomije.

Europski klimatski pakt najvažniji je vid EGSO-a kada se radi o klimatskoj politici jer će se usredotočiti na tri načina angažiranja javnosti u provođenju klimatskih mjera:

  • razmjena informacija i podizanje javne svijesti o prijetnjama, izazovima i mogućim rješenjima
  • stvaranje stvarnih i virtualnih prostora za građane (pojedinačnih ili kolektivnih) kako bi mogli dijeliti ideje i raditi zajedno, posvećujući se cilju posebnih klimatskih aktivnosti
  • olakšavanje lokalnih inicijativa o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša. Informacije, upute i edukacijski moduli mogli bi pomoći u razmjeni dobre prakse.

Komisija je ojačala svoju opredijeljenost za integriranje klime i održivosti u sve politike Europske Unije s jakim naglaskom na financiranje, ujedno osiguravajući da tranzicija bude pravedna (npr. kroz Fond za pravednu tranziciju, eng. Just transition fund).

Naposljetku, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) također bi trebala u potpunosti odražavati ambiciju Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola.

  1. Energija i mobilnost

Pristup održivoj, čistoj, pristupačnoj i sigurnoj energiji u EU-u važno je strateško sigurnosno pitanje za europske ambicije Europskog Zelenog Plana. Komisija ocjenjuje nacionalne energetske i klimatske planove država članica, njihovu razinu ambicija i potrebu za dodatnim mjerama. To će utjecati na proces povećanih klimatskih ambicija do 2030. godine. Komisija također planira predstaviti mjere za pomoć u postizanju pametne integracije obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i drugih održivih rješenja među sektorima kako bi se provela dekarbonizacija uz najniže moguće troškove. Za građevinski sektor to će značiti i dvostruki izazov energetske učinkovitosti i pristupačnih cijena za potrošače što bi moglo ojačati građevinski sektor i pružiti priliku malim i srednjim poduzećima. Opredijeljena za postizanje pravedne tranzicije, Komisija bi trebala naći rješenja za smanjenje energetskog siromaštva, , te osigurati tranziciju regija koje su ugljično intenzivne.

Da bi se postigla klimatska neutralnost, potrebno je do 2050. godine smanjiti emisiju u prometu za 90 %, tako da će Komisija usvojiti strategiju za održivu i pametnu mobilnost u svrhu rješavanja ovog izazova i rješavanja svih izvora emisije. Kako bi se ubrzala proizvodnja i uporaba održivih alternativnih goriva za promet, Komisija će podržati daljni napredak izgradnje infrastrukture za alternativna goriva, te će, što je prije moguće, pokrenuti nove linije financiranja. Preispitati će se i po potrebi doraditi zakonodavne mogućnosti za poticanje proizvodnje i opskrbe održivim alternativnim gorivima za različite vrste prometa. Povećanje kapaciteta željeznica i unutrašnjih plovnih putova iznimno je bitno i na to će se staviti naglasak.

Konačno, Europski Zeleni Plan planira reviziju zakonodavstva o standardima za emisiju CO2 za automobile, aparalelno s tim, razmotrit će se i primjena europskog trgovanja emisijama u cestovnom prometu.

  1. Industrija i kružno gospodarstvo

Digitalno tržište: kako bi ubrzala i maksimalizirala utjecaj politika Komisija planira snažno korištenje umjetne inteligencije, interneta stvari (IoT), 5G i korištenjeračunala . Cilj je poboljšati informiranje potrošača o zelenim proizvodima . Kako bi poboljšala sposobnost EU-a u predviđanju i upravljanju ekološkim katastrofama, Komisija će također okupiti europsku znanstvenu i industrijsku izvrsnost kako bi razvila digitalni model visoke preciznosti. Sam digitalni sektor morat će postati održiv i ciljati na energetsku učinkovitost s minimalnim utjecajem na okoliš, uzimajući u obzir principe kružnog gospodarstva.

Javna nabava: Javna tijela, uključujući institucije EU-a, trebala bi biti primjer drugim obveznicima javne nabave i osigurati da njihova nabava bude „zelena“.

Industrijska strategija EU-a: Dizajniran za suočavanje s dvostrukim izazovima zelene i digitalne transformacije, ovaj novi okvir ima za cilj potaknuti vodeća tržišta na korištenje klimatski neutralnih i proizvoda proizašlih iz cirkularnog gospodarstva, istovremeno podržavajući i ubrzavajući prijelaz na održivi model inkluzivnog rasta. Glavni je cilj predvidjeti učinke nastajanja „društva 5.0“ u kojem možemo riješiti različite društvene izazove uključivanjem inovacija četvrte industrijske revolucije u svaki segment industrije i u društveni život općenito.

Proizvodnja: Cilj je stvoriti čvrsto i integrirano jedinstveno tržište sekundarnih sirovina i nusproizvoda. Navedeno podrazumijeva reviziju politike za opskrbu čistom energijom u cijeloj industriji.

Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo (CEAP) usredotočit će se posebno na sektore koji su resursno intenzivni poput tekstilnog, građevinskog, elektronike i plastike i uključivat će politiku održivih proizvoda za podršku kružnog dizajna svih proizvoda temeljenih na zajedničkim metodologijama i načelima. Prednost će dati smanjenju i ponovnoj uporabi materijala prije nego što ih reciklirate. Poticat će nove poslovne modele, postavljati minimalne zahtjeve za sprečavanje ulaska štetnih proizvoda po okoliš na tržište Europske Unije i jačati odgovornost proizvođača. Plan će potaknuti poduzeća na ponudu i omogućiti potrošačima odabir proizvoda za višekratnu upotrebu te trajne i popravljive proizvode.

Analizirat će potrebu za pravom na popravak i suzbijati ugrađivanje zastarjelih uređaja, posebice kada se radi o elektronici.

Potrošačka politika trebala bi osnažiti potrošače za donošenje informiranih izbora i igranje aktivne uloge u ekološkoj tranziciji i ostvarivanju Zelenog dogovora. Novi poslovni modeli temeljeni na iznajmljivanju i dijeljenju robe i usluga igrat će ulogu ako su istinski održivi i pristupačni.

Uključivat će nove poslovne modele temeljene na iznajmljivanju i dijeljenju roba i usluga ako su zaista održivi i cjenovno pristupačni.

  1. Gospodarstvo, financije i kohezija

Kako bi se implementirao Europski Zeleni Plan, proces makroekonomske koordinacije ponovno je usmjeren na integraciju ciljeva UN-ovog održivog razvoja. Provedba je počela Godišnjom strategijom održivog rasta 2020, objavljenom krajem 2019. godine i nastavit će se tijekom cijele godine..

Revizija Direktive o oporezivanju energije: Ideja Europskog Zelenog Plana je revidirati Direktivu o oporezivanju energije, usredotočujući se na pitanja zaštite okoliša te predlažući korištenje prijelazne klauzule kako bi se omogućio redovan zakonodavni postupak i glasovanje kvalificiranom većinom (za prevladavanje blokade jednoglasnosti u Vijeću).

Plan ulaganja u održivu Europu: Sljedeći stope Junckerovog plana, ovaj plan za koji se očekuje da će tijekom sljedećeg desetljeća prikupiti milijun eura, pomoći će Europskoj uniji u ispunjavanju dodatnih financijskih potreba tranzicije prema klimatsko neutralnom gospodarstvu. Skupit će javne i privatne fondove i pružiti tehničku podršku za razvoj i identifikaciju odgovarajućih projekata.

Inicijative za provjeru i usporedbu prakse zelenog financiranja država članica i EU-a: Očekuje se da će se pokrenuti predstojećim pregledom okvira europskog gospodarskog upravljanja koji bi mogao uključivati preporuke za olakšavanje zelenih javnih ulaganja u kontekstu cjelokupnog procesa poboljšanja fiskalnog upravljanja EU-om. To bi moglo rezultirati posebnim postupkom prema zelenim ulaganjima u okviru fiskalnih pravila EU-a, bez ugrožavanja održivosti duga..

Strategija održivog financiranja: Temeljeno na ranijim inicijativama Junckerove komisije, cilj je usmjeravanje financijskih i kapitalnih tokova prema zelenim ulaganjima i izbjegavanje zaostalih sredstava. Komisija planira troslojni postupak:

  1. Uključivanje održivosti u okvir korporativnog upravljanja, radi jačanja dugoročnog razvoja i bolje informiranje ulagača.
  2. Olakšavanje identifikacije održivog ulaganja i osiguranje njihove vjerodostojnosti.
  3. Upravljanje klimatskim i financijskim rizicima i njihovo integriranje u financijski sustav, boljim integriranjem tih rizika u bonitetni okvir EU-a i procjenom postojećih kapitalnih potreba za zelenom imovinom.

Proračun Europske unije (prijedlozi novih vlastitih sredstava): U okviru MFF-a za razdoblje od 2021.-2027. godine, Junckerova je komisija predložila cilj od 25 % za uvođenje klime u sve programe EU-a. Uz to, predložio je nove tokove prihoda (vlastiti resursi) poput ne-recikliranog plastičnog otpada od ambalaže ili dodjelu 20 % prihoda od aukcije sustava trgovanja emisijama EU-a (ETS) u proračun EU-a. Komisija očekuje da će potaknuti promjenu ponašanja koja će izravno pridonijeti postizanju klimatskih ciljeva.

Mehanizam pravedne tranzicije (JTM), uključujući Fond pravedne tranzicije (JTF):

Cilj je ublažavanje mogućih negativnih socijalnih i ekonomskih posljedica ambicioznih politika klimatskih promjena, fokusiranjem na regije koja su najviše pogođene zbog njihove ovisnosti o fosilnim gorivima ili intenzivnim emisijama ugljika. Dolazi s namjenskim fondom pravednog prijelaza (kohezijska politika), koji će stvoriti dodatna ulaganja u prihvatljivim regijama. Fond će se uglavnom fokusirati na mjere usmjerene na ekonomsku diversifikaciju i prekvalifikaciju te uključivanje teško zaposlive radne snage.

  1. Društvo

Kao što je naznačeno u mišljenju Ne ostavljajući nikoga za sobom u provedbi programa o održivom razvoju 2030. (studeni 2019.), očekuje se zeleni i socijalni dogovor kojim se osigurava da nitko ne bude izostavljen u prijelazu na održivu Europu i ugljično-neutralnu Europu.

Obrazovanje i osposobljavanje: Mehanizam pravedne tranzicije ima za cilj, između ostalog, osigurati programe za usavršavanje i prekvalifikaciju. U njemu je opisan Europski socijalni fond kao središnji za stjecanje i usavršavanje vještina i predviđa se poboljšanje Programa vještina i Jamstva za mlade kako bi se povećala zaposlenost u zelenim aktivnostima. Isto tako, obrazovne ustanove smatraju se ključnima za prenošenje znanja o potrebnom prijelazu. Zalaže se za europski okvir kompetencija za procjenu i razvoj znanja o klimatskim promjenama i održivom razvoju. U tom pogledu predviđa razmjenu dobre prakse na mrežama koje pružaju usluge školovanja nastavnika.

Zapošljavanje / Socijalna politika: Europski Zeleni Plan potvrđuje da „tranzicija mora biti pravedna i sveobuhvatna“ te „stavlja ljude na prvo mjesto i obraća pažnju na regije, industrije i radnike koji će se suočiti s najvećim izazovima.“ Također se spominju i prava radnika. Dodaje se da će „Europski stup socijalnih prava voditi računa da nitko ne bude izostavljen“. Europski Zeleni Plan namjerava podržati i ubrzati tranziciju te potvrđuje da je ovo „prilika za širenje održivih i radnih mjesta intenzivnih gospodarskih aktivnosti“. Daje primjere sektora koji nude veliki potencijal za nove aktivnosti i radna mjesta, poput kružnog gospodarstva, ekologizacije građevinskog sektora te poljoprivrede i ribarstva.

  1. Međunarodni odnosi

Iako je Europski Zeleni Plan ponajprije namijenjen Europskoj uniji i njezinim građanima, potpuno je jasno da EU neće postići željene rezultate djelujući sama. Uzroci klimatskih promjena i gubici biološke raznolikosti su globalni i ne mogu se smjestiti unutar nacionalnih granica, a ambicije Europskog Zelenog Plana neće se ostvariti samostalnim djelovanjem EU-e. Potreban joj je komplementarni međunarodni pristup pri kojem će EU i dalje biti predvodnik u međunarodnim nastojanjima i izgradnji saveza sa istomišljenicima.

EU će upotrijebiti svoj utjecaj, stručnost i financijska sredstva kako bi potaknula susjede i partnere da se pridruže održivom putu i izgradnji saveza koji će uroditi plodom.

Usko će se surađivati s državama članicama na mobiliziranju svih diplomatskih kanala, kako na multilateralnoj razini (G7, G20, Svjetska trgovinska organizacija (WTO)…), tako i na bilateralnoj razini, pojačavajući suradnju s partnerskim zemljama i inovativnost, gdje je potrebno.

EU će naglasiti potporu najbližim susjedima s obzirom na to da naša ekološka tranzicija može biti u potpunosti učinkovita samo ako naš neposredni susjed poduzme učinkovite mjere. U tijeku je rad na zelenom programu za zapadni Balkan i postoje snažna partnerstva za okoliš, energiju i klimu s južnim susjedstvom i unutar istočnog partnerstva.

EU će imati nekoliko ključnih prilika za suradnju s partnerima u vezi s klimatskim i okolišnim pitanjima i poslati jasnu poruku da su one ključne za našu međunarodnu politiku: samit EU-Kina, sveobuhvatna strategija s Afrikom, samit EU-Afrička unija, itd. EU će se koristiti diplomatskim i financijskim alatima kojima osigurava da zeleni savezi budu dio odnosa s Afrikom i ostalim zemljama partnerima i regijama, posebno u Latinskoj Americi i Aziji te na Karibima i Tihom oceanu.

Trgovinska politika podržat će Europski Zeleni Plan koji služi kao platforma za sudjelovanje s trgovačkim partnerima u aktivnostima za klimu i okoliš. Obveze prema održivosti kontinuirano su jačale trgovinskim sporazumima s Europskom Unijom, ali još uvijek treba daljnjih napora i poboljšanja. Komisija će stoga predložiti da poštovanje Pariškog sporazuma bude bitan element svih budućih sveobuhvatnih trgovinskih sporazuma.

Dodatno smanjenje emisija zahtijevat će velika javna ulaganja i jača nastojanja da se privatni kapital usmjeri na djelovanje u području klime i okoliša, uz istovremeno izbjegavanje ovisnosti o neodrživim praksama. EU će biti predvodnik u koordinaciji međunarodnih nastojanja u izgradnji usklađenog financijskog sustava koji podupire održiva rješenja.

Europski Zeleni Plan će na nacionalnim razinama kreirati široki raspon poreznih reformi, ukloniti subvencije za fosilna goriva, prebaciti porezno opterećenje sa rada na zagađenje. Ulaganja u nove zelene tehnologije, održiva rješenja, nova poduzeća i inovacije kritične su za postizanje Europskog zelenog plana. Digitalizacija će povećati dostupnost informacija i time omogučiti potrošačima donošenje “održivih” odluka. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. i ostvarivanje ovih ambicija bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR, a za to će se mobilizirati i javni i privatni sektor. Najmanje 35% budžeta programa Obzor Europa financirat će nova klimatska rješenja relevantna za njegovu implementaciju koja se može provesti samo ako se osigura puna potpora i sudjelovanje javnosti i svih dionika.

Izvor: Europski gospodarski i socijalni odbor 

Autorica teksta: Kristina Ružela, dipl. ing. naft. rud