1

Učimo na iskustvima najboljih EU projekata

U zajedničkoj organizaciji inicijative Sporazuma gradonačelnika i Europske komisije u Briselu je od 19. do 20. veljače po treći put održan Covenant of Mayors Investment Forum – Energy Efficiency Finance Market Place. Organiziran u formatu otvorenih panel rasprava s najvišim europskim stručnjacima te svojevrsnog sajma financijskih projekata događaj je poslužio za ocjenu uspješnosti dosadašnjih inicijativa financiranih putem raznih Europskih programa. Poruka sa zajedničkog skupa je jasna i nedvosmislena: potrebno je uspostaviti održive financijske modele provedbe projekata koji neće primarno ovisiti o nacionalnom i europskom javnom sufinanciranju. Financijske institucije, kojih je na skupu bio zavidan broj, vrlo su zainteresirane za investiranje u projekte iz sektora energetike, ali pod uvjetom da se rizici ravnomjerno podijele između svih strana. Javnih sredstava nikada nije bilo dovoljno, a s novom ambicioznom strateškom vizijom Europske komisije za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. pod nazivom Čist planet za sve, potrebe će se samo još dodatno povećati.

Naglasak eventa je, u skladu s novim smjerom Europske unije, bio na povećanju energetske učinkovitosti u svim sektorima koja mora poslužiti kao primarno sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena. Kako je istaknuto na konferenciji, pozitivne promjene se nažalost ne odvijaju ni željenom, ni planiranom brzinom.

Za ostvarenje energetskih ciljeva zadanih 2030. godinom potrebno je na razini Europske unije pokrenuti dodatnih 180 milijardi eura godišnje ulaganja povrh onoga što trenutno ulažemo. Ovako visok iznos investicija nužan je kako bi se preokrenuli negativni trendovi u segmentu energetske učinkovitosti jer već sada je jasno da EU neće ostvariti ove ciljeve zadane do 2020. godine. Izjavio je g. Hans Van Steen, član uprave Europske komisije nadležne za politiku EU u području obnovljivih izvora energije, razvoja i inovacija te energetske učinkovitosti.

U tom kontekstu, zemlje članice moraju više polagati truda u stvaranje investicijske klime za investitore te replikaciju uspješnih modela razvijenih kroz Europske programe teritorijalne suradnje. Upravo zato na konferenciji je predstavljeno čak 30 europskih projekata koji su ponudili svoja inovativna i jedinstvena rješenja, među kojima i prvi hrvatski EIB-ELENA projekt: NEWLIGHT. Iako jedinstveni, većina projekata susretala se s potpuno istim problemima: nepovjerenjem privatnih investitora, i to najčešće bankarskog sektora te pasivnosti i indiferentnosti javnog sektora i građana prema pitanjima energetske učinkovitosti. Usprkos velikom tehnološkom napretku i konstantnim kampanjama kojima se nastoji apelirati na ekološku svijest građana, promjena ponašanja potrošača i dalje je glavna barijera u provedbi mjera energetske učinkovitosti na operativnoj razini. Predstavljeni projekti su pokazali kako financijske koristi od energetske obnove nisu primaran izvor motivacije za građane već su povećanje komfora boravka, vrijednosti te trajnosti nekretnine podjednako važan razlog za obnovu njihovih domova. I dok se u Hrvatskoj tek čeka objava prvog poziva za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća EU sredstvima Europska komisija putem programa Obzor 2020 namjerava i dalje snažno podupirati uspostavu centara za pružanje integrirane usluge energetske obnove privatnih kuća i zgrada na gradskim i regionalnim razinama.

Republika Hrvatska intenzivno radi na izradi Nacionalne razvojne strategije za razdoblje do 2030. godine koja će ujedno biti i osnova za programiranje korištenja EU fondova u financijskom razdoblju 2021.-2027., odnosno za pregovore s Europskom komisijom oko opsega financijske alokacije za sektorske programe. U svjetlu viđenoga na sajmu inovativnih financijskih projekata upravo energetska učinkovitost zauzima ključno mjesto u planovima Europske unije za uspješnu provedbu energetske tranzicije. Hoće li gradovi i regije u Hrvatskoj biti prepoznati kao ključni partneri u tom procesu od strane nacionalne vlasti, na način na koji je to Europska komisija učinila kroz Sporazum gradonačelnika još 2008. godine, tek trebamo vidjeti.

Autor teksta: Hrvoje Maras