Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

EU inicijativa za gradove


EU inicijativa koja otvara bespovratna sredstva za tehničku pomoć gradovima. Novi alat tehničke pomoći koji je Europska komisija osmislila kako bi pomogla gradovima u pripremi EU projekata najavio je na 11. Susretu gradonačelnika i poduzetnika 48 sati Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.

Gradovi će u okviru inicijative EU City Facility koja starta 1. ožujka 2020. godine za pripremu projekata odnosno razvoj investicijskih koncepata moći dobiti do 60 tisuća eura tehničke pomoći. Domac očekuje da će prvi natječaji biti raspisani tijekom godine i da će se ostvariti 10 do 12 projekata.

Najavio je i program H2020 kojim će se također od ožujka iduće godine financirati tehnička pomoć investicijskih projekata vrijednih između sedam i 50 milijuna eura kao i program Elena namijenjen financiranju tehničke pomoći za pripremu ulaganja u projekte zelene energije, čistoga transporta i energetske učinkovitosti vrijedne više od 30 milijuna eura.

Novi mehanizmi predstavljeni su na panelu uoči okruglog stola na temu razvoja i brendiranja hrvatskih održivih gradova na kojem je gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel otvorio pitanje financiranja projekata gradova kreditima HBOR-a, skupljih od onih komercijalnih banaka. Ovo nije prva inicijativa za gradove, ali ova donosi izdašna financijska sredstva za prippremu projekat upravo na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Gordan Kuvek, direktor HBOR-ovog sektora kreditiranja odgovorio je da je konjuktura na tržištu trenutno takva da komercijalne banke mogu plasirati povoljnije kredite i ustvrdio da bi HBOR-ove kredite država, kada bi bila ekonomski snažnija, mogla učiniti itekako povoljnijima subvencionirajući HBOR-ovu kamatu. Novosel mu je na to replicirao kako bi se moglo možda razmisliti da se poticaji kroz sustav subvencija zamijene poticajima kroz sustav poreznog rasterećenja.

EU inicijativa dočekana je s odobravanjem i naišla na veliku zainteresiranost.

Na okruglom stolu kojim je moderirala Ivana Belić iz REGEA-e sudjelovali su još gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i Sandra Horvat s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok je na panelu Zoran Kordić, predsjednik Zelene energetske zadruge, predstavio održive projekte koje provode u suradnji s građanima i Gradom Križevcima, a Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti video vezom iz Zagreba govorio o brendiranju uspješnih gradova.

Energetska tranzicija postaje ključna tema ne samo na razini EU, već na razini cijelog svijeta. Održivi život postao je imperativ. Energetska tranzicija osigurava održivost, štiti prirodu i okoliš, odnosno sva bogatstva kojih u Hrvatskoj zaista ne nedostaje. Energetska tranzicija donosi i jednu ogromnu prednost – ona pomiruje nepomirljivo. S jedne strane čini turizam održivim, a s druge strane privlači investicije. Ono što se u praksi obično isključuje, energetska tranzicija spaja.

Često govorimo o Danskoj koja je do 2050. odlučila biti 100 % održiva. Tu je odluku pretvorila u jedan od svojih strateških ciljeva. Zašto bi Danska mogla nešto učiniti, a Hrvatska to isto ne može? Jer se može, sve države to mogu. Brendiranje Hrvatske i energetska tranzicija u Hrvatskoj nalaze se u istoj poziciji. Odlične prilike, sve moguće predispozicije, domaća pamet, ali realizacija nikako da se desi. Tražimo se u moru papira strategija, radnih skupina, pokušaja zajedničkih dogovora, a vrijeme prolazi. Dok vrijeme prolazi, projekti se događaju negdje drugdje, netko drugi preuzima priču, brendiraju se susjedne zemlje. Sve to dok se mi ne možemo dogovariti kako ćemo i hoćemo li uopće, precizirao je dr. Domac na održanom panelu te zaključio – Postati svjesni potencijala koje imamo i čuvati ih za generacije koje dolaze glavni je smisao ideje Hrvatske kao 100 % održive. Projekti na lokalnoj razini već se događaju. Trebamo potaknuti da se događaju u još većoj mjeri upravo s ciljem da zaštitimo vrijednosti koje imamo, a Hrvatsku učinimo održivom i privlačnom – i turistima i domaćim stanovnicima koji su Hrvatskoj itekako potrebni.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top
Scroll to Top