„America First“ je slogan koji smo često slušali proteklih godina i iza kojeg su osim kontroverznog predsjednika stajale i neke nepopularne akcije SAD-a, poput povlačenja iz Pariškog sporazuma. S druge strane Atlantika, EU je kao predvodnica postizanja ciljeva klimatske neutralnosti na globalnoj razini, svoje prioritete pojasnila nešto drugačije: „Energy Efficiency First“ te tako jasno dala do znanja na čemu će se temeljiti europske klimatske i energetske politike.
Načelo energetska učinkovitost prvo je pojašnjeno u Direktivi o energetskoj učinkovitosti te preneseno u zakonodavni okvir zemalja članica, a u Hrvatskoj je to učinjeno kroz nedavne izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti. Iako postojeći zakonodavni okvir doprinosi provedbi tog načela, ne sadrži nikakve posebne zahtjeve niti smjernice o tome kako se načelo treba primijeniti.
S obzirom da se energetska učinkovitost promatra kao svojevrsni izvor energije te je sastavni dio u procesima planiranja i donošenja odluka o ulaganjima, EU je krajem rujna predstavila preporuke i smjernice za praktičnu provedbu načela energetska učinkovitost prvo[1]. Ove smjernice prvi su korak u promicanju i praktičnoj provedbi ovog načela, a njihova glavna svrha je primijeniti načelo izvan energetskog sektora i u sektorima poput prometa i IT-a u kojima energetska učinkovitost nije primarna tema. Objavljene smjernice donose niz preporuka po sektorima, a kojima je cilj doprinijeti boljem iskorištavanju energetske učinkovitosti.
U sektoru zgradarstva se primjerice preporučuje korištenje Ugovora o energetskom učinku, osobito za energetsku obnovu zgrada javnog sektora kako bi se osigurale mjerljive i predvidljive energetske uštede. Osim ugovora o energetskom učinku, primjeri mjera koje mogu doprinijeti energetski učinkovitijem fondu zgrada jesu i korištenje inovativnih financijskih mehanizama, ali i povezivanje financiranja obnove s primjenom pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije (smart readiness indicator). Ovim pokazateljem se omogućuje procjena spremnosti zgrade za korištenje novih tehnologija i elektroničkih sustava te koliko se funkcioniranje zgrade može prilagođavati potrebama stanara i mreže i koliko se mogu poboljšati njezina energetska učinkovitost i ukupna svojstva pri uporabi.
Ugovor o energetskom učinku prepoznat je kao važan element buduće energetske obnove fonda zgrada u Hrvatskoj te su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđena sredstva za obnovu zgrada korištenjem ovog mehanizma, čime će se omogućiti kombiniranje bespovratnih sredstava i privatnog kapitala za investicije u energetsku obnovu zgrada. Ovim pristupom je dodatno naglašena potreba za mobiliziranjem privatnog kapitala za postizanje klimatskih ciljeva. Slični zaključci nalaze se i u izvještaju o stanju tržišta projekata povećanja energetske učinkovitosti u zemljama koje su članice projektnog konzorcija SMAFIN, a među kojima je i Hrvatska.
Sažetak rezultata navedenog izvještaja dostupan je u SMAFIN newsletteru kojemu možete pristupiti ovdje, a početkom sljedeće godine planiran je i SMAFIN Okrugli stol na temu financiranja mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu i industriji.
Više detalja o Okruglom stolu bit će dostupno uskoro, a međuvremenu se možete pridružiti SMAFIN zajednici kako biste bili u toku sa svim SMAFIN događanjima!
______________________________________________________________________________________________________________________________________________
[1] Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 127/14, 116/18, 25/20, 32/21, 41/21)
[1] COMMISSION RECOMMENDATION of 28.9.2021 on Energy Efficiency First: from principles to practice. Guidelines and examples for its implementation in decision-making in the energy sector and beyond. https://ec.europa.eu/energy/sites/default/files/eef_recommendation_ref_tbc.pdf
