Konferenciju koja je posvećena energetskoj učinkovitosti i gospodarenju otpadom otvorili su visoki predstavnici FEDARENE-a, Udruge gradova te Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Velik broj sudionika potvrdio je aktualnost tema zaštite okoliša i održive energije koje su dodatnu težinu dobile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Planovi gospodarenja otpadom i akcijski planovi energetski održivog razvitka do sada su u pravilu rađeni kao zasebni dokumenti, dok projekt RE-SEEties ima za cilj integrirano promatrati ova dva segmenta prilikom izrade strateških planova na gradskoj razini.
U današnjem svijetu sve više postaje jasno da su pitanja energije, otpada i prostora, odnosno prostornog planiranja povezana i nedjeljiva. Konferencijom u Zagrebu želimo pokazati kako treba promišljati održivu budućnost naših gradova i Hrvatske, uvjereni da su struka i znanje jedini put koji nikada nije imao i neće imati alternativu, izjavio je Ravnatelj energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske dr.sc. Julije Domac.
U dinamičnom interaktivnom panelu na kojem su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Koprivnice, Ptuja, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te međunarodnih institucija ICLEI i GIZ istaknute su poteškoće s kojima se suočavaju jedinice lokalne samouprave, naročito u segmentu financiranja kapitalnih projekata i edukacije građana oko provedbe sustavnog gospodarenja otpadom. U Hrvatskoj je samo u 2013. godini bilo proizvedeno 1,670.000 tone ili otprilike 370 kilograma komunalnog otpada po stanovniku godišnje dok je europski prosjek čak i viši: oko 500 kilograma otpada po osobi godišnje. Međutim, usporedbom stope recikliranja koja u EU iznosi 39% sa hrvatskim prosjekom od 4% možemo zaključiti kako pred gradovima i općinama predstoji još dalek put do ispunjenja obveza iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
Na zasebnoj tiskovnoj konferenciji Predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk rekao je kako, uz razvrstavanje otpada, Hrvatsku čeka još jedan izazov: Regionalni centri za gospodarenje otpadom u raznim su fazama realizacije, no problem nije razvrstavanje nego kako je sirovinu moguće dalje upotrijebiti.
Koordinator projekta RE-SEEties István Hunyadi pojasnio je značaj projekta RE-SEEties u rješavanju pitanja otpada i promidžbe održivog razvoja. Projekt RE-SEEties traje već dvije godine, a provodi se u sklopu Transnacionalnog programa za Jugoistočnu Europu i u njega je uloženo 2,25 milijuna eura. Uz provedbu analiza energetike i gospodarenja otpadom, istaknuo je da se vrijednost projekta ogleda upravo u tome da nudi konkretna i tehnička rješenja za analizu i planiranje smanjenja proizvodnje otpada i potrošnje energije na lokalnoj razini.
Istaknuo je i značaj informiranja građana: Naše glavne ciljane skupine su djeca i škole te upravo njih moramo educirati u područjima održive energetske i ekološke budućnosti.
Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, dala je odgovor na pitanje vezano uz napredak Hrvatske direktivama Europske unije u područjima zaštite okoliša i energetike: Hrvatska u potpunosti provodi pravnu stečevinu Europske unije u ovim područjima, i s jednakom kvalitetom kao i sve ostale zemlje članice.
Republika Hrvatska također je obveznica primjene propisa koji zahtijevaju jednake standarde koji se primjenjuju u Austriji, Francuskoj, Danskoj i drugim članicama EU, stoga su primjeri kvalitetnih projekata praćeni sa posebnom pozornošću. Dva glavna grada: Zagreb i Ljubljana predstavila su trenutno najambicioznije regionalne projekte iz sektora energetske obnove zgrada. Revitalizacijom Donjeg grada, Zagreb bi trebao postati svijetli primjer drugim hrvatskim i europskim gradovima koji temeljitom energetskom obnovom nastoje oživjeti svoje gradske jezgre. Korištenje otpada kao goriva ili sekundarne sirovine do sada nije zaživjelo u Hrvatskoj i zemljama Jugoistočne Europe, ali projekti Urban Biogas i Cero Gajke iz Ptuja pokazali su kako se u njima svakako može naći prilika za razvoj potpuno novih gospodarskih djelatnosti i otvaranje radnih mjesta.