Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Edukativne radionice za HEP Toplinarstvo


U sklopu projekta KeepWarm provodimo niz edukativnih radionica za HEP toplinarstvo. 50 sati treninga održat će profesori s Fakulteta Strojarstva i brodogradnje te stručnjaci iz REGEA-e.

Ovakvim pristupom stvarne potrebe i problemi HEP Toplinarstva Zagreb stavljene su u središte zbivanja projekta prema kojima je organizirano preko 10 različitih vrsta treninga. U dogovoru REGEA-e, FSB-a i HEP Toplinarstva, teme su detaljno razrađene za koje su angažirani relevantni ljudi iz područja struke. Treninzi se održavaju u prostorijama HEP Toplinarstva kako bi što više zaposlenika moglo sudjelovati sukladno svojim rasporedima. Drugim riječima, REGEA i FSB dobrovoljno su, u suradnji s predstavnicima HEP Toplinarstva, organizirali aktualne teme treninga koje ne samo da podižu znanje zaposlenika na novu razinu, nego im pružaju drugačiji način razmišljanja, primjere dobre prakse i spremnost za daljnju suradnju kako bi sektor toplinarstva u RH iskoristio svoj puni potencijal.

Prvim ciklusom treninga, prof. Dović s FSB-a započeo je priču o solarnim kolektorima i mogućnosti njihove integracije u velike sustave daljinskog grijanja – priču koju je slušalo preko 25 zaposlenika HEP Toplinarstva. Profesor Dović se prvi put susreo sa solarnim kolektorima krajem 90-ih godina te je postao eminentan stručnjak u ovom području. Kroz seriju prezentacija približio je zaposlenicima i prednosti i nedostatke integracije ovog obnovljivog izvora energije, i s tehničkog i sa socio-ekonomskog stajališta. Nastavno na njegov rad, prof. Krajačić s FSB-a dao je detaljan pregled primjera dobre prakse iz europskih gradova koji mogu poslužiti kao primjer našim gradovima.

Nakon prvog ciklusa treninga i naglaska na proizvodnju toplinske energije na održiv i ekološki prihvatljiv način, angažiran je prof. Balen s FSB-a, stručnjak u području takozvanih HVAC sustava (klimatizacija, grijanje i hlađenje) koji je održao drugi ciklus treninga pod nazivom „utjecaj energetskih obnova na centralizirane toplinske sustave“. Kako ne bismo samo obuhvatili proizvodnju i opskrbu toplinom, profesor Balen detaljno je predstavio i razjasnio problematiku vezanu za energetske obnove. Naime, svjedoci smo velikog vala energetskih obnova privatnih i javnih zgrada s kojima se HEP Toplinarstvu konstantno smanjuje zakupna snaga potrošača te moraju regulirati i proizvodnju i opskrbu toplinom. Drugim riječima, moraju modernizirati cjelokupne centralizirane toplinske sustave kako bi pratili razvoj sektora zgradarstva. Kroz 10ak sati fakultetskih predavanje te dva sjajna primjera suradnje sektora zgradarstva i sektora toplinarstva, profesor Balen je ostavio poruku nužne potrebe za suradnjom kako bi se sustav cjelovito mijenjao i modernizirao.

U trećem ciklusu predavanja, naglasak je stavljen na toplinske spremnike u sustavima daljinskog grijanja koje je zaposlenicima predstavio docent Mislav Čehil s FSB-a. Naime, potreba za toplinskim spremnicima odavno je prerasla u nužnost, pogotovo ako se u raspravu uvedu intermitentni izvori topline poput solarne energije. Ugradnjom spremnika, sustav toplinarstva postaje fleksibilni i otporniji na razdoblja izrazito velike potrošnje topline kroz dan (takozvana vršna opterećenja sustava). Docent Čehil predstavio je koncept korišten diljem Danske u kojemu se solarna energija iskorištava za zagrijavanje vode koja se sprema u velike spremnike topline kako bi se mogla koristiti u razdobljima povećane potrebe za grijanjem prostora i pripremu potrošne tople vode poput jutarnjih sati kroz dan ili čak u zimskim mjesecima kada je potreba za grijanjem značajna. Budući da HEP Toplinarstvo ima veliku ambiciju integracije solarnih kolektora, predavanje ovog tipa nametnulo se samo po sebi, posebno jer HEP Toplinarstvo posjeduje nekoliko spremnika lož ulja koji se prestankom korištenja tog energenta ne iskorištavaju.

Zadnje predavanje s naglaskom na tehnički dio održali su profesori Virag i Šavar s FSB-a na temu hidrauličkog proračuna cjevovoda i strategije zamjene cjevovoda s čime se naglasak stavio na distribucijsku mrežu HEP Toplinarstva. Ispravnim proračunima cjevovoda i dobro osmišljenom strategijom zamjene istih, uvelike se štede financijska sredstva te podiže efikasnost razvoda topline od proizvodnih pogona do konačnih potrošača. Trenutno, sustav distribucije ima značajne gubitke zbog čega ispaštaju i krajnji kupci, ali i sektor daljinskog grijanja zbog velikih troškova održavanja, velikih gubitaka toplinske energije i samim time i velikih financijskih gubitaka na energente. Profesori Virag i Šavar upoznali su zaposlenike HEP Toplinarstva s primjerima dobre prakse u kojima u i sami sudjelovali te predstavili rješenja za neke od problema u sektoru Toplinarstva s kojima su se susreli tijekom svog dugogodišnjeg predavanja na FSB.

Podsjetimo, projekt KeepWarm financiran je iz programa Horizon2020. Cilj projekta je rekonstrukcija distributivne mreže topline u Zagrebu, Velikog Gorici, Zaprešiću i Samoboru te procjena isplativosti integracije obnovljivih izvora energije u centraliziranim toplinskim sustavima,  toplanama. Kroz studije isplativosti će se procijeniti mogućnosti energetske obnove odnosno rekonstrukcije postojeće toplinske mreže koja se sastoji od više od 285 kilometara cjevovoda. S obzirom da su svi sustavi proizvodnje topline, kotlovnice, u navedenim gradovima pogonjene na fosilna goriva – najčešće prirodnim plinom, cilj projekta je i integracija obnovljivih izvora topline, pretežito solarnih kolektora, u sustave daljinskog grijanja kako bi se smanjila potrošnja fosilnih goriva i time direktno utjecalo na smanjenje emisije stakleničkih plinova te smanjili troškovi proizvodnje topline. Gledajući ova dva zadana cilja, može se reći kako se teži ekološki prihvatljivijim toplinskim sustavima koji će biti pogonjeni na zelenu energiju, biti efikasniji i financijski isplativiji operatoru toplinskog sustava – HEP Toplinarstvu.

 

Autor: Marko Čavar

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top
Scroll to Top