Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Crowdfunding – novi trend financiranja kvalitetnih ideja u sektoru energetike


Digitalna revolucija u posljednjih petnaestak godina u potpunosti je promijenila način na koji živimo,  radimo i doživljavamo svijet oko nas. Kao i u sektorima usluga turističkog smještaja i organiziranog prijevoza u kojima su Airbnb i Uber omogućili svakom građaninu da postane i korisnik i pružatelj usluga, vrlo je izazovno razmišljati i o potpuno liberaliziranim tržištima kapitala gdje svatko može postati investitor ili zajmodavac, a upravo je to ono što crowdfunding obećava. No, što je to uopće crowdfunding? Crowdfunding ili grupno financiranje predstavlja alternativan pristup financijskim sredstvima za projekte koji se putem specijaliziranih internetskih platformi predstavljaju široj javnosti koja može financirati projekt u zamjenu za određenu (ne)materijalnu korist. Koncept nije nov, dapače, i seže još iz vremena 19-og stoljeća kada su građani New Yorka u nedostatku javnih sredstava grupno financirali postavljanje Kipa slobode. Može se zaključiti kako je dobrih ideja oduvijek bilo, ali ih je također oduvijek pratio i nedostatak novca.

Ključan korak u razvoju crowdfundinga napravljen je razvojem širokopojasnog pristupa internetu te uspostavom sustava online kartičnog plaćanja kojim su projekti uspješno i bezbolno prešli državne granice te omogućili financiranje projekata u samo nekoliko klikova mišem. Prva crowdfunding platforma uspostavljena je u SAD-u davne 2003. godine dok danas postoji gotovo 2000 specijaliziranih platformi s konstantnom tendencijom rasta. Rast broja platformi pratio je i razvoj sustava poticaja za podupiratelje kampanje pa tako danas imamo platforme koje se temelje na:

  • Donacijama
  • Nagradama
  • Pozajmljivanju novca
  • Vlasničkim udjelima u poduzeću ili udjelima u dobiti

Razvoj crowdfunding industrije bio je munjevit čemu svjedoči konstantan porast obujma poslovanja na platformama: od skromnih 530 milijuna u 2009. godini do 25 milijardi dolara u 2015. godini. Ove godine očekuje se da će crowdfunding po prvi put premašiti investicijski obujam fondova rizičnog kapitala koji su se donedavno smatrali najvažnijim izvorom financiranja za nove projekte (tzv. „start-up“ kompanije).

Očekivano, najveći potencijal ovog izvora financiranja nalazi se u zajmovnom modelu kojim su dosad neprikosnoveno vladale poslovne banke. I dok kapitalni investitori i dalje zaobilaze većinu projekata iza kojih ne stoje hipoteke građani su se pokazali voljni ulagati manje iznose u inovativne ili društveno korisne projekte koji ne obećavaju nužno visok novčani povrat. Rizik dakako postoji, kako za financijere tako i za pokretače projekata: tek svaka treća kampanja uspije prikupiti traženi novac dok 10% uspješnih kampanja nikada ne isporuči obećane nagrade ili financijska sredstva. I dok su poduzetnici uvijek u potrazi za povoljnijim izvorom financiranja, javni sektor tek treba prepoznati ovaj vrlo otvoreni način razmjene ideje i kapitala sa svojim građanima. U tome im nažalost ne pomaže vrlo restriktivni zakonodavni okvir koji ne prepoznaje građane kao moguće podupiratelje javnih projekata putem zajmovnog modela. Jasno je da za potpuni uspjeh ovog modela financiranja, naročito u energetskom sektoru u kojem prevladavaju kapitalni projekti, crowdfunding mora izaći iz postojećih okvira donacija i nagrada te postati legitimni investicijski model.

A gdje je Hrvatska u cijeloj priči? Usprkos činjenici da samo 1% građana zna što pojam crowdfunding uopće znači ostvareni su značajni pomaci. Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) uspješno je 2014. godine putem nagradnog crowdfunding modela realizirao projekt energetski neovisne škole Ostrog u Kaštelima dok je pod vodstvom Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) uspostavljena prva domaća crowdfunding platforma: Croinvest.eu. Prema podacima s bloga Hrvoja Hafnera (www.crowdfunding.hr) prošle su godine od ukupno 63 pokrenuta projekta, njih samo 23 uspješno prikupila 5,3 milijuna kuna i to isključivo putem inozemnih crowdfunding platformi (Indiegogo i Kickstarter).

Prateći svjetske trendove Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske lansirala je početkom 2016. godine prvu crowdfunding platformu – Croenergy.eu specijaliziranu za projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Primarno namijenjena korisnicima iz javnog sektora, platforma Croenergy uspješno je položila prvi ispit i s velikim uspjehom realizirala pilot kampanju prikupljanja financijskih sredstava prema nagradnom modelu za Dječji vrtić Naša radost iz Pregrade. Na tragu projekta energetske obnove vrtića nedavno je pokrenuta i nova kampanja za nabavu energetski učinkovite pećnice u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića iz Klanjca kojom bi se uspostavio program zdravije prehrane za školarce. Pažljivo odabrani, svi projekti Croenergy platforme moraju slijediti principe Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske te podupirati društveno odgovorni i održivi razvoj lokalnih zajednica čemu svjedoči i naše članstvo u prestižnoj europskoj platformi Citizenergy.

Perspektiva crowdfundinga nesumnjivo je svijetla, usprkos trenutnim zakonodavnim preprekama i manjku svijesti o postojanju ovog modela financiranja. Obzirom na ozbiljnost pravnih i tehničkih problema s kojima se susreću kako prijavitelji, tako i upravitelji crowdfunding platformi u Hrvatskoj i Europi UNDP i društveno poduzeće Brodoto organiziraju konferenciju Zagreb Crowdfunding Convention koja će se ove godine održati 13. listopada u Zagrebu. Cilj konferencije, na kojoj će sudjelovati i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, jest predstaviti uspješne primjere domaćih i svjetskih kampanja, razmijeniti znanja i iskustva o pripremi i provedbi projekata te dati preporuke za daljnji razvoj crowdfundinga u Hrvatskoj. Budućnost je već tu, pridružite nam se i Vi u razvoju novih inovativnih projekata!

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top