Od 27.-29. lipnja 2018. godine bili smo domaćin 6. po redu projektnog sastanka u sklopu BioVill projekta.
Na redovitom projektnom sastanku okupili su se partneri iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Rumunjske, Srbije, Makedonije i Hrvatske.
Podsjetimo, zemlje jugoistočne Europe imaju mnogo drvnih resursa koji često ostaju neiskorišteni. Zbog toga je glavni cilj projekta BioVill, koji financira EU, promicati lokalnu uporabu drva i biomase u energetske svrhe. Od 32 prijave BioVill projekt odabrao je sedam općina u ciljanim zemljama kao potencijalna bioenergetska naselja, Lekenik i Perušić iz Hrvatske, Kichevo iz Makedonije, Ghelinţa i Estelnic iz Rumunjske, Kostojevići iz Srbije i Dole pri Litiji iz Slovenije. Ključni dionici i donositelji odluka iz svih odabranih naselja potpisali su Memorandume o razumijevanju kako bi iskazali svoju posvećenost projektu.
Prvi dan (27.06.) sastanak je održan u prostorijama Energetskog centra Bračak, a pored rasprave o tekućim temama i dogovorima o budućim aktivnostima fokus projektnih partnera bio je na dosadašnjih postignućima projekta, planovima za buduće razdoblje i identifikacija prioriteta. Prezentirani su i dovršeni radni paketi.
Drugi dan (28.06.) organizirali smo studijski obilazak našim pilot općinama – Lekeniku i Perušiću. Prvo se posjetila općina Lekenik, gdje se održao i sastanak sa načelnikom Ivicom Perovićem i njegovim predstavnicima radne skupine BioVill. Općina ima veliki potencijal u proizvodnji drvne biomase. Uzimajući u obzir da je oko 45% županijske površine pokriveno šumama i da je izražen zajednički interes za jačanje domaćeg gospodarstva, primjena sustava centraliziranog grijanja prepoznata je kao najvažnija mjera regionalnog razvoja. U budućnosti naselje planira zamijeniti postojeći sustava grijanja na ukapljeni naftni plin (UNP), sustava koji ne samo da uzrokuje visoke financijske izdatke već doprinosi i zagađivanju okoliša kroz ispuštanje štetnih tvari u atmosferu. Glavni cilj je opskrbljivati naselje jeftinijim i ekološkim prihvatljivim energentom – biomasom. Blizu središta naselja nalazi se obrazovni, kulturni, društveni i sportski kompleks. U tom kompleksu nalaze se sljedeće institucije: Osnovna škola Mladost Lekenik, vrtić Lekenik, društveni dom, javna čitaonica i knjižnica Lekenik, nogometni klub Lekenik i SOS dječje selo Lekenik. Njihov je krajnji cilj primjena sustava centraliziranog grijanja. To otvara mogućnost izgradnje učinkovitog središnjeg postrojenja na biomasu s vrlo malim gubicima pri prijenosu topline. Javne zgrade u kompleksu trenutno se sastoje od malenih, individualnih sustava centralnog grijanja na lož ulje ili plin koji su stariji od 20 godina.
Tematski posjet nastavljen je općini Perušić. Perušić ima značajni potencijal u obnovljivim izvorima energije- biomasi, zbog toga što se nalazi u regiji s dugom tradicijom korištenja tog resursa. Godišnji potencijal proizvodnje energije iz lokalne biomase je oko 93,000 MWh. Drvo za ogrjev najznačajniji je izvor toplinske energije u kućanstvima Perušića. Javne zgrade trenutno koriste peći na lož ulje, električnu energiju i drvo. Većina starijih osoba živi na području Perušića, stanovnicima je teško samostalno cijepati drva za ogrjev, upravo zbog ove pozadine, jako su zainteresirani za projekt BioVill i podržavaju implementaciju područnog grijanja na biomasu kao i primjenu modernih sustava grijanja na biomasu. Projektni partneri imali su prilike posjetiti drvoprerađivačku industriju Viševicu, gdje je na primjerima dobre prakse prezentiran cjelokupni proces od pridobivanja drvne biomase do prodaje iste u obliku energenta ili energije. Lokalna tvrtka Viševica već je primijenila proizvodni pogon za pelete i planira koristiti preostali drvni otpad za kogeneracijsko postrojenje koje planira sagraditi te isporučivati električne energiju u javnu elektroenergetsku mrežu, dok će toplinskom energijom opskrbljivati javne i privatne potrošače u Perušiću putem područnog toplovoda. Općina bila bi investitor u toplovod. Osim pružanja jeftinijeg i ekološki prihvatljivijeg grijanja, dodatna prednost kogeneracijskog postrojenja na biomasu bila bi stvaranje novi ekonomskih aktivnosti u regiji, npr. lokalni vlasnici šuma mogli bi opskrbljivati postrojenje svojom biomasom i ili se grijati po nižoj cijeni ili ostvariti dodatni prihod od dostave biomase. Stvaranje novih poslovnih prilika i novih radnih mjesta se također smatra ključnim faktorom za preokretanje negativnih trendova kretanja broja stanovnika, s kojima se Perušić suočava posljednja dva desetljeća.
Na trećem danu sastanka (29.06.) koji se održao u centralnom uredu REGEA-e u Zagrebu, raspravljalo se o dosad održanim javnim događanjima koji promoviraju projektne rezultate, o pripremama za međunarodnu konferenciju, dok je dio sastanka bio je posvećen administrativnim i financijskim pitanjima vezanim za završetak projekta.
Sve dodatne informacije mogu se pronaći na Internet stranicama projekta www.biovill.eu
