Godinama smo čekali, čekali i – dočekali! Najstariji izvor energije koji su ljudi koristili – biomasa doživljava pravu renesansu na području Karlovačke županije. Godinama se o biomasi pričalo, radile su se studije, ali prave implementacije nije bilo. Prvi pomaci stigli su s natječajima za fizičke osobe koje su od 2009. započeli provoditi Karlovačka županija i Grad Karlovac – od tada do danas na ovom području ugrađeno je najmanje 170 manjih peći na pelete, ukupne toplinske snage od oko 4 MW. Jedna od ovakvih manjih peći ugrađena je i 2013. godine u prostorijama Udruge Zvončić koja se na pelete grije s peći snage 18 kW.

U javnim zgradama je počelo još 2012. ugradnjom peći na pelete snage 150 kW u Domu zdravlja Ozalj, u sklopu projekta Primjena mjera energetske učinkovitosti u objektima javnih ustanova Karlovačke županije. Već 2014. REGEA je provela pilot projekt ugovorne prodaje topline u Obrtničkom centru u Karlovcu koji se sastoji se od tri međusobno povezane zgrade s osam poslovnih subjekata kao korisnicima poslovnih prostora. Do tada je Obrtnički centar toplinsku energiju dobivao kotlom na lož ulje smještenom u zajedničkoj kotlovnici koji je projektom zamijenjen kotlom na pelete snage 180 kW.

Prošle godine je Karlovačka županija ovu orijentaciju potvrdila i donošenjem Akcijskog plana energetske učinkovitosti za 2015.-2017. godinu u kojem je kao mjeru jasno definirala Program zamjene kotlovnica na lož ulje kotlovnicama na biomasu u školama Karlovačke županije s ciljem zamjene najmanje 10 kotlovnica na lož ulje u školama, novim kotlovima na biomasu. Krajem 2015. godine, Karlovačka županija pokreće i dva nova projekta po modelu ugovorne prodaje topline. Radi se o rekonstrukciji sustava grijanja za OŠ Slunj i OŠ Slava Raškaj u Ozlju. Ukupna vrijednost investicije za OŠ Slunj je preko 1,25 milijuna kuna, od čega je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvareno sufinanciranje u iznosu od 61% prihvatljivih troškova, dok je ukupna vrijednost investicije za OŠ Slava Raškaj je 0,98 milijuna kuna uz sufinanciranje Fonda od 36%. U OŠ Slunj se planira ugradnja kotla na pelete snage 300 kW, dok se u OŠ Slava Raškaj planira ugradnja kotla na pelete snage 250 kW. Za obje škole je već odabran izvođač radova i i završetak radova se očekuje tijekom ljetnih školskih praznika 2016. godine. Trenutno se rekonstruira i kotlovnica u OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi, a kotao snage 350 kWugradit će se tijekom 2016. godine.

Slični projekti već se naveliko provode i u gradovima Karlovačke županije gdje je tijekom 2015. godine u Karlovcu i Ogulinu realizirano još pet projekata rekonstrukcije kotlovnica na lož ulje kotlovima na biomasu – sječka i peleti. U Karlovcu su kotlovi na biomasu ugrađeni u OŠ Švarča (500 kW) te OŠ Dubovac (150 kW), dok su u Ogulinu ugrađeni u zgradi DVD-a Zagorje (50 kW), Sokolskom domu (50 kW) te kuglani Klek (90 kW). U Slunju se gradska upravna zgrada grije na pelete već od 2013. godine – ugrađen je kotao kapaciteta 250 kW. Kotlove na pelete ugradile su još 2012. Općina Lasinja i to u OŠ Antun Klasinc te 2014. godine i Općina Netretićza grijanje upravne zgrade – snage 230 kW.

S obzirom na sve navedene projekte iskorištavanja biomase, ali i one projekte koji se planiraju realizirati u budućnosti, javila se potreba za dodatnom ponudom biomase na području Karlovačke županije. Uvidjevši navedene mogućnosti Braniteljska zadruga Kapela pokrenula je projekt izgradnje sabirno-logističkog centra za biomasu u Josipdolu, kao i pokretanje proizvodnje drvne sječke. Projekt je prepoznat i od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zagrebačke banke koji su pružili značajnu financijsku pomoć. Proizvodnja drvne sječke na području općine Josipdol je pilot projekt takvog tipa koji će pružiti model održivog zapošljavanja hrvatskih branitelja u područjima od posebne državne skrbi.

Na kraju treba spomenuti da je nedavno Grad Ogulin od naše Agencije naručio detaljnu studijsku podlogu širenja toplinske mreže i izgradnje gradske toplane na biomasu, a da Grad Karlovac već godinama također razvija projekt gradskog kogeneracijskog postrojenja na biomasu.

Budućnost je očito zelena, barem u Karlovačkoj županiji, zar ne?!