Danas se u prostorijama udruženja obrtnika u Bedekovčini održalo kratko informativno predavanje o energetskoj obnovi nestambenih zgrada u Hrvatskom Zagorju, sufinanciranih od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Na početku uvodnog dijela sve prisutne pozdravio je predsjednik obrtnika udruženja Bedekovčina, gospodin Stjepan Kotarski, koji je zaželio svima ugodnu dobrodošlicu uz razmjenu znanja i iskustava kroz mogućnost međusobnog umrežavanja i prijavu zajedničkih projekata usmjerenih razvoju općine i šireg područja.
Uvodno predavanje održalo se izlaganjem Studije izvodljivosti regionalnog programa poticanja izgradnje područnih toplana na biomasu na području Krapinsko-zagorske županije. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske izradila je studiju za Krapinsko-zagorsku županiju koja je prvi puta javno predstavljena, a čiju izradu sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e izložio je rezultate Studije izvodljivosti Regionalnog programa poticanja izgradnje područnih toplana na biomasu. Istaknuvši da je izradi Studije prethodila sveobuhvatna analiza potencijala izgradnje područnih grijanja korištenjem drvne biomase kao obnovljivog izvora energije na području Krapinsko-zagorske županije, da bi se dobile stvarne potrebe i prava slika stanja u jedinicama lokalne samouprave. Studijom izvodljivosti Regionalnog programa za poticanje izgradnje područnih toplana na biomasu identificirano je ukupno osamnaest potencijalnih projekata. Na promatranom području jedinica lokalne samouprave – Krapine, Bedekovčine, Kumrovca, Gornjeg Jesenja, Oroslavja, Donje Stubice, Zlatar Bistrice, Krapinskih Toplica, Stubičkih Toplica, Huma na Sutli, Radoboja, Gornje Stubice, Zlatara, Đurmanca, Mača i Velikog Trgovišća ali i u širem okruženju Krapinsko-zagorske županije, biomasa je široko i gotovo jednoliko rasprostranjena s odličnim tehničkim potencijalom. Projektom je predviđeno zadovoljavanje potreba za grijanjem prvenstveno javnih zgrada (škole, dječji vrtići, upravne zgrade) uz mogućnost kasnijeg proširenja konzuma na privatne objekte na području uključenih općina i gradova. Procjena vrijednosti investicije za svih osamnaest sustava, ukupne snage 6.060 kW, iznosi 19.052.000,00 kn uz ostvarivanje novčanih ušteda od 1.574.160,49 kn godišnje. Sudionicima su prenijeta saznanja o očekivanim učincima ovog programa koji se ne očituje samo u direktnim financijskim pokazateljima, već i kroz razne druge oblike, primjerice kroz smanjenje tzv. eksternih troškova, koji se pojavljuju u drugim gospodarskim i društvenim sferama (npr. troškovi onečišćenja zraka, degradacije okoliša, smanjenja komfora korisnika i sl.). Projekti poticanja planiranja i razvoja sustava područnog grijanja u gradovima i općinama pozitivno utječu na zapošljavanje i razvitak lokalne ekonomije, kao i ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase. U fokusu izlaganja bile su dane preporuke koje bi Krapinsko-zagorska županija treba provoditi kako bi promovirala i potaknula izgradnju područnih toplana na biomasu. Dinamika ovog kapitalnog programa u pripremnoj je fazi, a za čiju su provedbu potrebna visoka financijska ulaganja koja se planiraju zatvoriti kroz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ovisit će između ostalog i o dinamici raspisivanja natječaja za korištenje Strukturnih fondova Europske unije.
Nakon uvodnog predavanja, uspješno provedene projekte predstavio je g. Dejan Čehulić diplomirani inženjer arhitekture iz tvrtke Perfectum. Uz pomoć REGEA-e kod prijave na Javni natječaj za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljenog u mjesecu ožujku ove godine, projektirana su i obnovljena četiri reprezentativna projekta na području Stubičkih Toplica – DVD Pila, Društveni dom Pila, Društveni dom i DVD Strmec te jedan ugostiteljski objekt. Čehulić je kazao da su glavna osnova za pokretanje projekata komunikacija, postojanje EU fondova, savjetovanje, te educirani stručnjaci iz Agencije iz kojih se iznjedre kvalitetni i uspješni projekti, a na nama je koliko ćemo tu šansu iskoristiti.
Studija je dočekana sa velikim zanimanjem od strane predstavnika Krapinsko-zagorske županije, lokalnih samouprava te od predstavnika projektantskih kuća iz Zagorja i Zagreba. Njezinim javnim predstavljanjem proširila se svijest o mogućnostima i načinima djelovanja svakog pojedinca u brizi za održivi razvoj, društveno odgovornom djelovanju i potrebi učinkovitog korištenja i iskoristivosti energetskih izvora.
U raspravi nakon predavanja najviše se raspravljalo o svrhovitosti uporabe šumske biomase u energetske svrhe i stvaranju dojma da se šumski potencijal sve više orijentira ka proizvodnji sječke, odnosno biomase za energiju kao visokoisplativog proizvoda, koji će Krapinsko-zagorsku županiju usmjeriti ka održivom razvoju, manjoj ovisnosti o uvozu energenata, razvoju gospodarstva i zaštiti okoliša.
