Upravo tu informacijsko modeliranje građevine, poznatije kao BIM, može donijeti važnu promjenu jer omogućuje da se veći dio takvih problema prepozna ranije. Iako ga se često poistovjećuje s izradom 3D modela, BIM obuhvaća mnogo više: organizaciju i upravljanje informacijama o građevini tijekom njezina cijelog životnog ciklusa, od projektiranja i izvođenja do korištenja i održavanja.
Kroz informacijsko modeliranje u BIM-u mogu se povezati arhitektonska rješenja, konstrukcija, strojarske i elektrotehničke instalacije, količine, troškovi i rokovi. Projektni tim tako ne razmjenjuje samo zasebne nacrte, nego radi s međusobno povezanim informacijama. Promjena jednog elementa može se pravodobno provjeriti u odnosu na ostale dijelove projekta, a moguća preklapanja različitih projekata uočiti prije nego što izazovu problem na gradilištu.
Takav povezni model može se koristiti za izradu projektne dokumentacije, proračune i simulacije, koordinaciju sudionika, vremensko planiranje te planiranje troškova. Njegova primjena pritom ne završava završetkom radova. Ažurirani model izvedenog stanja može poslužiti i za upravljanje zgradom, pri čemu informacije o ugrađenoj opremi, tehničkim sustavima i potrebama održavanja ostaju dostupne vlasniku ili upravitelju, umjesto da budu raspršene u različitim dokumentima i arhivama.
Koliko pogreške u projektu mogu koštati?
Praktična vrijednost BIM-a posebno dolazi do izražaja kada pogledamo nedostatke koji se često pojavljuju u praksi, primjerice prilikom obnova. Među njima su projektiranje bez dovoljno istražnih radova, neusklađenost projekta sa stvarnim stanjem zgrade, nedovoljno razrađeni detalji te troškovnici koji ne odgovaraju stvarnim količinama.
Kao rezultat takvih nedostataka, povećanja ugovorene vrijednosti radova često dosežu i do 30%. Taj podatak sam po sebi ne znači da bi primjena BIM-a uklonila sve dodatne troškove. Ipak, pokazuje koliko odstupanja između projektiranog i stvarnog stanja mogu utjecati na investiciju. Detaljnije evidentiranje postojećeg stanja, usklađivanje različitih struka i precizniji obračun količina mogli bi dio nejasnoća otkriti prije početka radova, kada su izmjene u pravilu jednostavnije rješive i jeftinije.
Širi učinak sustavne primjene BIM-a pokazuje iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva. U okviru strategije za modernizaciju građevinskog sektora iz 2011. godine BIM je prepoznat kao jedan od alata za smanjenje troškova javnih građevina. Petogodišnjim planom, kojeg je definirala Strategija, cilj je bio smanjiti troškove za 20%, no rezultati su nadmašili prvotne planove, te su na razini cijelog Ujedinjenog Kraljevstva i prije isteka petogodišnjeg roka uštede iznosile preko 23%. Nakon toga postavljeni su još ambiciozniji ciljevi povezani sa smanjenjem troškova i emisija te bržom primopredajom građevina.
Projektanti vide koristi, ali i prepreke
Ipak, primjena takvog pristupa ovisi o spremnosti cijelog sektora. Rezultati ankete koju je REGEA provela među projektantima s kojima surađuje, uglavnom na projektima obnove javnih zgrada, pokazuju da primjena BIM-a još nije jednako razvijena u svim fazama projekta. Među ispitanicima njih 20 % BIM uopće ne koristi, dok ga jednak udio koristi prvenstveno za izradu 3D modela. Njih 30 % navelo je da BIM koristi za koordinaciju više projektantskih struka putem zajedničkog modela. Anketa je također pokazala da se BIM rjeđe koristi tijekom izvođenja radova, a nitko od ispitanika nije naveo njegovu primjenu tijekom cijelog životnog ciklusa građevine.
Potpuna implementacija, koja uključuje rad svih struka u zajedničkom modelu, BIM koordinatora/managera i sudjelovanje izvođača, za većinu još nije neposredno ostvariva. Čak 63% ispitanika smatra da je djelomična implementacija moguća uz značajna ulaganja i prilagodbe. Kao glavne prepreke navode nedostatak BIM kompetencija kod izvođača i vanjskih suradnika, troškove softvera i edukacije te nedostatak zahtjeva investitora. Projektanti također dodatno upozoravaju na nedostatak vremena za edukaciju i na činjenicu da su troškovi licenci i kontinuiranog usavršavanja posebno zahtjevni za manje projektantske urede.
S druge strane, odgovori o javnoj nabavi pokazuju da bi jasni zahtjevi investitora mogli ubrzati promjene. Kada bi BIM postao obvezan uvjet u postupcima nabave za projektiranje ili izvođenje radova, 45% ispitanika ubrzano bi ulagalo u edukaciju i prilagodbu poslovanja, a 27% potražilo bi suradnju s vanjskim BIM stručnjacima. Samo 9% ispitanih privremeno bi izbjegavalo takve natječaje, dok nitko nije naveo da bi potpuno odustao od sudjelovanja.
Zakonski rokovi približavaju BIM svakodnevnoj praksi
Na spremnost sektora utjecat će i novi zakonski okvir. Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju koji su na snazi od 1.siječnja 2026. godine u hrvatski zakonodavni okvir uvode po prvi put BIM i prve konkretne obveze njegove primjene. Obvezna izrada projekata u BIM okruženju trebala bi uslijediti od 2031. za građevine za koje dozvole izdaje Ministarstvo, odnosno od 2035. za građevine u nadležnosti upravnih tijela, uz propisane iznimke.
S obzirom na to da puna primjena BIM-a zahtijeva vrijeme za edukaciju, razvoj kapaciteta i prilagodbu načina rada, ovi rokovi nisu tako daleko kao što bi se na prvu učinili. Potrebno je jasno odrediti koje informacije investitor traži, tko je odgovoran za njihovo unošenje i provjeru te kako će se model koristiti nakon završetka gradnje.
U tom je kontekstu REGEA doticaj s BIM-om imala kroz europske projekte BIMzeED (Erasmus+) i BhENEFIT (Interreg Central Europe), a ovom će se temom nastaviti baviti i u okviru novog projekta ReNewSpace (Interreg IPA CBC HR-BA-ME), čija je provedba tek započela.
Sljedeći korak u industriji zato nije samo uvođenje novog softvera, nego jasnije povezivanje potreba investitora, kvalitete projektiranja i informacija potrebnih za kasnije upravljanje zgradom. U tom smislu vidimo dobru poziciju REGEA-e, koja već sada ima ulogu savjetodavnog tijela između investitora i struke, odakle je moguće promovirati vrijednosti BIM-a. Upravo u tome leži njegova najveća vrijednost: kvalitetnije odluke mogu se donositi ranije, dok još postoji dovoljno prostora da se problemi riješe prije dolaska na gradilište.
