REGEA

Javni sektor

Najaktivniju ulogu Agencija svakako ima u javnom sektoru i to ne samo zato što je osnovana od strane jedinica regionalne samouprave, već zato što smatramo da glavni pokretač promjena mora upravo biti javni sektor – primjerom i najboljom praksom. Kroz natječaje različitih ministarstava i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te međunarodne izvore financiranja kao što su programi prekogranične suradnje, program Inteligentna energija za Europu, Horizon2020 i drugi, REGEA je od osnutka do danas osigurala preko 550 milijuna kuna za provedbu energetskih projekata u javnom sektoru.

Agencija sudjeluje u svim fazama provedbe energetskih projekata županija, gradova i općina - od razrade projektne ideje i izrade idejnog rješenja, sustavnog planiranja kroz strateške planske dokumente, osiguranja financiranja kroz bespovratna sredstva pa sve do same izvedbe kroz nadzor i koordinaciju sudionika i izvođača radova.

Neke od najvažnijih referenci Agencije na ovom području uključuju:

Glavni cilj Strategije je bio na osnovu utvrđenog ekonomsko-energetski optimalnog modela obnove zgrada identificirati djelotvorne mjere za dugoročno poticanje troškovno učinkovite integralne obnove fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine. koji obuhvaća sve zgrade stambenog i nestambenog sektora.

U skladu s uredbama EE direktive, u sklopu Strategije su obrađene sljedeće tematske cjeline: pregled nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske, analiza ključnih elemenata programa obnove zgrada, Politike i mjere za poticanje troškovno učinkovite integralne obnove zgrada, dugoročna  perspektiva za usmjeravanje odluka pojedinca, građevinske industrije i financijskih ulaganja do 2050. godine te procjena očekivane uštede energije i širih koristi utemeljena na računskim i modelskim podacima.

Strategija održivog korištenja energije dokument je kojim se detaljno analizira trenutna energetska situacija u županiji vezana uz korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost te osmišljava budućnost županijskog energetskog sektora na načelima održivosti, zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Strategije su obuhvatile analize dionika kao i njihovo izravno uključivanje u proces izrade, pregled stanja postojeće energetske infrastrukture, dosadašnja iskustva u iskorištavanju pojedinih obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitost, usklađenost županijskih ciljeva s nacionalnim i Europskim zakonodavstvom i strateškim dokumentima te analizu energetskog potencijala, mjere i preporuke za iskorištavanje pojedinih obnovljivih izvora energije.

Europska komisija je u siječnju 2008. godine pokrenula veliku inicijativu Sporazum gradonačelnika Europskih gradova, sa ciljem povezivanja energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije. Prihvaćanjem Sporazuma gradonačelnici su se, između ostaloga, obvezali na izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka grada (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP).

Akcijski plan održivog energetskog razvitka grada predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira realno stanje te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata, primjenu mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini, a koji ce rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20% do 2020.godine.

SEAP-i su izrađeni za sljedeće gradove:

  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Vinkovaca (SEAP), prosinac 2013.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Belišća (SEAP), studeni 2013.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Donjeg Miholjca (SEAP), studeni 2013.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Osijeka (SEAP), listopad 2013.
  • Sustainable Energy Action Plan of the City of Tirana, srpanj 2013.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Bjelovara (SEAP), ožujak 2013.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Otočca (SEAP), prosinac 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Sveta Nedelja (SEAP), prosinac 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Dugo Selo (SEAP), listopad 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Križevci (SEAP), kolovoz 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka općine Brdovec (SEAP), svibanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Gospića (SEAP), travanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca (SEAP), travanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Ogulina (SEAP), ožujak 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Pregrade (SEAP), siječanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Slunja (SEAP), siječanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Duga Resa (SEAP), siječanj 2012.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Ozlja (SEAP), prosinac 2011.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Jastrebarsko (SEAP), rujan 2011.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Velike Gorice (SEAP), srpanj 2011.
  • Sustainable Energy Action Plan of City/Canton Sarajevo, lipanj 2011.
  • Akcioni plan za održivo korišćenje energije kao resursa glavnog grada Podgorice, svibanj 2011.
  • Sustainable Energy Action Plan of the City of Skopje, travanj 2011.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Zaprešića (SEAP), listopad 2010.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Klanjca (SEAP), srpanj 2010.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Rijeke (SEAP), svibanj 2010.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Ivanić grada (SEAP), travanj 2010.
  • Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Zagreba (SEAP), travanj 2010.

Akcijski plan planski dokument za razdoblje od tri godine kojim se utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje potrošnje energije u jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno na području velikog grada.

Akcijski plan treba biti podloga za izradu Godišnjeg plana energetske učinkovitosti kao godišnjeg planskog dokumenta koji se donosi do kraja tekuće godine za narednu godinu, a kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave.

Osim za županije osnivače, strateški dokumenti su izrađivani i za:

  • Grad Karlovac
  • Grad Velika Gorica
  • Dubrovačko-neretvanska županija
  • Međimurska županija
  • Šibensko-kninska županija
  • Virovitičko-podravska županija
  • Zadarska županija

Općenita razina energetske učinkovitosti u središtu grada je niska, zbog neodržavanih i loše izoliranih vanjskih ovojnica, krovova i podrumskih prostorija velik dio energije se rasipa, a troškovi grijanja i hlađenja su vrlo visoki. Trenutno stanje u centru Grada Zagreba nije nimalo nalik brojnim europskim metropolama koje su upravo obnovom pročelja u gradskim jezgrama pokazale bitan stupanj osviještenosti u skladu sa postojećim regulativama. Obnova zgrada jedna je od bitnih tema i velikih potencijala energetske politike EU-a i vodećih zemalja za razdoblje do 2050.

Projekt revitalizacije urbane jezgre Donjeg grada obuhvaćao bi osim obnove gradskih pročelja i obnovu zajedničkih prostorija (tavani, podrumi) te bi, na taj način, omogućio značajno povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Pritom bi se obnovom potkrovlja mogli dobiti dodatni stambeni prostori čija bi komercijalizacija od strane zgrada mogla djelomično financirati projekte.

Master plan javne rasvjete Zagrebačke županije predstavlja ključnu podlogu složenog investicijskog projekta rekonstrukcije i izgradnje javne rasvjete korištenu u svrhu osiguravanja sufinanciranja nepovratnim novčanim sredstvima.

Postojeća javna rasvjeta u Zagrebačkoj županiji je uslijed starosti i nedovoljnog ulaganja, odnosno uslijed ugradnje nedovoljno kvalitetnih rasvjetnih tijela (svjetiljaka), izvora svjetlosti (sijalica) i ostale armature uglavnom je tehnološki zastarjela i energetski neefikasna. Master planom su, na temelju prikupljenih i obrađenih podataka o postojećoj javnoj rasvjeti gradova i općina, prikazani potencijali energetskih i troškovnih ušteda.

U vidu poticanja korištenja obnovljivih izvora energije te skuladno Strategiji održivog korištenja energije Zagrebačke županije, Županija je pokrenula projekt ugradnje toplinskih pumpi u zgrade javne namjene. Troškove projekta su snosili Zagrebačka županija i općine na području kojih se provodi projekt, uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Aktivnosti na projektu su obuhvatile izbor 5 objekata (općine Kravarsko, Marija Gorica, Orle, Pušća i Pokupsko) za instalaciju toplinskih pumpi, tehnoekonomsku analizu, izradu projektne dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola, provedbu javne nabave, obrazovne aktivnosti i promociju te završnu evaluaciju rezultata i učinaka projekta.

Projekt se temeljio na promociji modela ugovorne prodaje topline iz biomase. Osnovni princip ovog modela sastoji se u tome da privatni šumovlasnici i/ili poduzetnici prodaju toplinsku energiju krajnjim potrošačima (primjerice, zgradama javne namjene kao što su škole, vrtići, bolnice, upravne zgrade i slično, ali također i privatnim potrošačima), pri čemu kao gorivo koriste biomasu iz vlastitih šuma

Projektne aktivnosti su obuhvatile izradu registra zgrada javne namjene u vlasništvu Zagrebačke i Karlovačke županije koji sadrži podatke nužne za određivanje mogućnosti korištenja biomase za dobivanje toplinske energije, izradu projektne dokumentacije potrebne za provedbu modela ugovorne prodaje topline iz biomase za 10 odabranih objekata te obrazovanje privatnih šumovlasnika i poduzetnika o mogućnostima primjene modela ugovorne prodaje topline iz biomase.

Općina Pokupsko je pokrenula projekt izgradnje sustava područnog grijanja iz kotlovnice ložene na biomasu s ciljem zamjene fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije kao preduvjeta za održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva te energetsku samostalnost.

Ovim projektom omogućit će energetska samostalnost općine zasnovane na iskorištavanju biomase unutar područja općine Pokupsko za potrebe grijanja naselja te stvoriti nova radna mjesta (poglavito kroz iskorištavanje privatnih šuma u okolici općine za proizvodnju goriva za kotlovnicu). Kotao je kapaciteta 1,1 MWt, a nova toplinska mreža modelirana je na način da će se njome zadovoljiti potrebe za toplinskom energijom postojećih potrošača, a moći će se priključiti i buduća poslovna zona. Riječ je o prvoj hrvatskoj toplani na biomasu, po svemu uz bok dobrim primjerima koje viđamo širom Europske unije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije - iz IPARD programa i od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

2011. godine Krapinsko-zagorska županija počela je veliki projekt ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti osnovnih škola na svojem području, ukupno vrijedan više od 10 milijuna kuna, koji podupire Europska investicijska banka s 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava uz uvjet ostvarenja minimalnih energetskih ušteda od 30%.

Na ukupno 10 osnovnih škola izvršeni su brojni radovi – zamjena vanjske stolarije, izgradnja toplinske ovojnice, izolacija stropa prema negrijanom tavanu, rekonstrukcija kotlovnice te pilot projekt ugradnje geotermalne dizalice topline za grijanje. Projekt je završen 2013. godine.

Krapinsko-zagorska županija je pokrenula projekt Znanjem do energetskih ušteda 2009. godine s ciljem edukacije učenika, nastavnika i roditelja o važnosti, prednostima i mogućnostima održive gradnje, primjene mjera energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradama.

Aktivnosti u sklopu projekta obuhvaćaju upoznavanje ravnatelja i odabranih nastavnika s idejom i fazama realizacije projekta, izradu obrazovnih materijala, obrazovna predavanja za učenike i nastavnike srednjih škola, stručni izlet za učenike i nastavnike, međuškolsko natjecanje u znanju o održivoj gradnji i energetskoj učinkovitosti, završnu svečanost proglašenja najboljih učenika i podjelu nagrada te kontinuirano praćenje projekta na internetskim stranicama Agencije i Županije.

Top