Kako sam otkrila toplu vodu

Za početak dopustite mi da se predstavim u nekoliko rečenica. Po struci sam diplomirani novinar, no u životu sam najmanje bila novinar. Zašto? Zato što moj idealistički pogled što bi novinarstvo trebalo biti nema veze sa stvarnim životom i ono što novinarstvo jest. To naravno nije jedini razlog. Otkazivanje suradnje honorarcima, njih 400-injak uz mene, trenutak je koji je promijenio moj put. Svijet odnosa s javnošću prepoznala sam kao nešto u čemu mogu pokušati sažeti sva svoja znanja i iskustva, a EU fondovima se na ovaj ili onaj način neprestano vraćam. Sjećam se treće godine faksa kada sam godinu dana radila u Ministarstvu financija kao asistent francuskom ekspertu na jačanju odjela javnog duga. To je bio moj prvi kontakt s fondovima. CARDS-ov projekt, velik i važan. Ispričan tako teškim i nerazumljivim jezikom da danas osim mojih roditelja koji su o tome morali slušati i ljudi koji su tada sudjelovali posredno ili neposredno na tom projektu nitko ne zna da se on zaista i dogodio. Tako je nažalost s većinom EU projekata. Oni se događaju nama, kreiramo ih mi, naše potrebe i naša želja za boljitkom u bilo kojem segmentu društva. No i dalje u svijesti većine oni su strano tijelo. Mnogi ih se boje ili im pristupaju negativno iz vlastitog neznanja. Tu priču nažalost dijeli i energetska učinkovitost. Što je to energetska učinkovitost uopće? Je li to ono kada suđe perem u hladnoj vodi da ne bi trošila toplu ili susjed koji je na krov stavio solarne panele? Prošlo je punih mjesec dana od kako sam na mjestu glasnogovornice REGEA-e. S podosta znanja iz vlastite struke, pr-a i marketinga, no s tek obrisima onoga što energetska učinkovitost je. Moji novi kolege trenutno rade na 12 EU projekata, a u posljednjih 9 godina ostvarili su 800 milijuna kuna iz EU,  ali i ostalih dostupnih fondova za različite energetski učinkovite projekte. Sve redom stručnjaci u svom poslu i s iskrenom vjerom u ono što rade. Jako dobro znaju što je energetska učinkovitost. Kažu – upotreba manje količine energije za isti posao i bez narušavanja uvjeta rada i života. Što ta rečenica na prvu vama znači? Vjerojatno ništa kao što do kraja nije značila ni meni. No, kada krenete razmišljati da to za vas znači da ćete suđe prati u toploj vodi kada god ćete htjeti i da se nećete morati odreći te blagodati, a računi će vam biti jednaki kao i dok ste suđe cijelo vrijeme prali u hladnoj vodi, to je već nešto. Zar ne? Kada ćete znati da vaše dijete ide u školu s dobrom izolacijom i da je zgrada energetski učinkovita opet će vam ta informacija na jedno uho ući, a na drugo izići van. No, kada shvatite da škola vašeg djeteta ne plaća enormno visoke račune grijanja kako se vaše dijete ne bi smrzlo za vrijeme nastave, već da zbog energetski učinkovitih obilježja plaća i puno manje račune, a ostatak novca ulaže u primjerice bolju prehranu za vaše dijete ili nove rekvizite u sportskoj dvorani izmamit će vam osmijeh na lice.

Vjerujem da imate naviku pogledati barem jedne vijesti dnevno ili barem uloviti važnije naslove o trenutnim zbivanjima u zemlji i svijetu na portalima. Ne znam je li to bilo među novijim vijestima, ali u posljednjih mjesec dana imala sam priliku sudjelovati na jednoj radionici na kojoj je jedan od predavača izgovorio slijedeću istinu: „Hrvatska je od 2003. – 2013. godine uvezla 3 milijarde eura plina iz Rusije, a EU u godinu dana potroši čak 500 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva.“. Sada malo zastanite, pa se zapitajte što bi Hrvatska mogla da nije potrošila tih 3 milijarde eura na plin? To je posao kojeg svakodnevno rade moji novi kolege iz REGEA-e. Možda ni sami do kraja nisu svjesni koliko široko i daleko ide priča o energetskoj učinkovitosti i koliko njihov svakodnevni rad može na bolje utjecati na život svakoga od nas. Ali u posljednjih mjesec dana gledam i slušam i otkrivam toplu vodu… Zašto to tako prema sebi grubo kažem? Zato što sam trebala doći i sjesti upravo na ovo radno mjesto da bih toga postala svjesna. Što zapravo sve možemo, što sve ljudi oko nas rade, a da mi to ni ne znamo. Ponešto jer nam ne znaju prenijeti, ponešto jer ih ne znamo ili pak ne želimo slušati. Ali energetska učinkovitost nije budućnost, ona je nužnost. Nove tehnologije, inovacije u njenom korištenju kojima se bavi REGEA-in tim kojem sam se pridružila mogu promijeniti budućnost naše djece. Iz svega što sam čula i vidjela do sada, vjerujem da mogu, a moj posao će biti da i vi to doznate.