Kako financirati projekte?

Zaključci s panela CROENERGY-a, a iz pera dr. sc. Marka Škreba

Nakon uvodnih izlaganja, Croenergy konferencija 3. listopada u Energetskom centru Bračak počela je panelom o financiranju energetskih projekata. Panel se sastojao od izuzetno jake „prve petorke“ u sastavu: Anton Kovačev (Europska investicijska banka), Josip Pavković (Hrvatska banka za obnovu i razvitak), Hrvoje Jazvić (Europska banka za obnovu i razvoj), Mirela Budojević (Zagrebačka banka) i  Suada Mustajbegović (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Nakon vrlo zanimljive i stručne rasprave u kojoj su pored moje malenkosti i  ko-moderatora g. Šonje sudjelovali i učesnici iz publike, kao glavne teme (ne nužno i zaključci) rasprave na panelu moglo bi se istaknuti:

  • Nedvojbena je predanost svih sudionika, domaće državne banke, Fonda, privatnog sektora i multilateralnih financijskih institucija ulaganjima u energetiku. Svi se sudionici slažu o rastućoj važnosti takvih ulaganja te općenito interesa ne samo politike nego i svekolike domaće i međunarodne javnosti u tom sektoru. Članstvo u EU te EU regulativa u značajnoj mjeri diktiraju pravila.
  • Važno je razlikovati financiranje u obnovljive izvore energije od ulaganja u energetsku učinkovitost. Oba su itekako važna, ali je priroda njihovih ulaganja drugačija.
  • Većinu ulaganja u obnovljive izvore energije odlikuje dugi rok ne samo izrade nego i povrata investicije tako da je to često prepreka privatnom sektoru za značajnija ulaganja.
  • No više od toga utjecaj politike, odnosno regulatorna neizvjesnost, promjena pravila ponašanja od strane države stvaraju probleme ulagačima. Već sama rasprava oko promjena tarifa ili neke druge komponente može značajno promijeniti kalkulacije investitora i time odbiti ulaganja.
  • Temeljni model ulaganja u energetiku je još uvijek dužnički. Postoji velika potreba razvoja financijskih tržišta u Hrvatskoj i uvođenje novih instrumenata (kao primjerice ulaganja u kapital, mezzanine financiranje, korištenje financijske poluge, razni oblici garancija i sl. ) koji bi proširili lepezu mogućnosti financiranja. Pri tome je vrlo važno da se u suradnji sa bankarima (bilo državne ili privatne banke) investitori od početka savjetuju kako bi se našao optimalan model financiranja za svaki pojedinačni slučaj. Bankari su istaknuli kako je rastući dio njihova poslovanja savjetovanje klijenata i očekuju da će se taj trend nastaviti.
  • Multilateralne institucije (EBRD i EIB) kao temeljnu prepreku većim ulaganjima u Hrvatsku vide činjenicu da je većina investicija po vrijednosti mala. Te su institucije spremne ulagati u veće investicije, no takvih je malo. Zato bi trebalo više raditi na okrupnjavanju niza manjih, privatnih ulaganja.