Hrvatske energetske agencije

Samo dovoljno ludi mogu raditi u energetskim agencijama
Gerd Ulz, dugogodišnji direktor Štajerske energetske agencije

Na području EU te Islanda, Norveške i Švicarske djeluje ukupno 426 lokalnih i regionalnih energetskih agencija koje su jedan od ključnih partnera Europske komisije u ostvarenju ciljeva koji se za 2020. godinu odnose na energetiku i zaštitu okoliša. Osnivači energetskih agencija u zemljama članicama Europske unije u pravilu su jedinice lokalne i regionalne samouprave, pri čemu su neke od ovih agencija osnovane i prije više od 30 godina (primjerice, Energetska agencija pokrajine Wallonia, Štajerska energetska agencija u Austriji, Regionalna energetska agencija pokrajine Ile-de-France i druge).

Glavna zadaća energetskih agencija u Republici Hrvatskoj  je pružanje kontinuirane stručne pomoći jedinicama regionalne i lokalne samouprave u energetski održivom razvitku županija, gradova i općina, što trenutačno provodi pet hrvatskih regionalnih energetskih agencija:

  • Istarska regionalna energetska agencija  – IRENA;
  • Međimurska energetska agencija – MENEA;
  • Regionalna energetska agencija Kvarner – REA Kvarner;
  • Regionalna energetska agencija Sjever – REA Sjever;
  • Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA.

U sklopu programa Inteligentna Energija za Europu, u 2008. godini osnovane su REGEA (osnivači - Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb) i MENEA (osnivač – Međimurska županija, a u 2009. REA Kvarner (osnivač – Primorsko-goranska županije) i REA Sjever (osnivači – gradovi Bjelovar, Koprivnica, Varaždin i Virovitica). Iste godine Istarska županija osnovala je i IRENA-u. Dana 14. svibnja 2010. godine, svih pet agencija je potpisalo Povelju o zajedničkoj suradnji usmjerenu na energetski održiv razvitak prvenstveno vlastite regije, ali i Republike Hrvatske u cjelini.

Dosadašnja djelatnost energetskih agencija u Republici Hrvatskoj obuhvaćala je provedbu vrlo konkretnih investicijskih projekata u kojima su se često i po prvi puta u Republici Hrvatskoj primijenile i demonstrirale neke tehnologije naprednog korištenja obnovljivih izvora energije, ali i izradu strateških dokumenata za gradove i županije kao što su Akcijski planovi održivog energetskog razvitka gradova (SEAP), Akcijski i godišnji planovi energetske učinkovitosti, Programi energetske učinkovitosti u gradskom prometu i dr. Hrvatske energetske agencije zapošljavaju ukupno oko 50 stručnjaka, a ukupna vrijednost provedenih investicijskih projekata od njihova osnivanja iznosi preko 700 milijuna kuna. Za aktivnosti hrvatskih energetskih agencija u istom razdoblju osigurano je preko 160 milijuna kuna (vlastiti proračuni agencija).

U trenutno važećoj Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2009. godine (NN 130/09) u poglavlju 10.3. ULOGA SREDIŠNJE DRŽAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U PODRUČJU ENERGETIKE izrijekom se navodi:

Uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti u rješavanje energetskih pitanja u Europskoj uniji se provodi kroz razne inicijative. U okviru Programa inteligentne energije Europe potiče se osnivanje i djelovanje regionalnih i lokalnih energetskih agencija. Posebice se ističe potpora lokalnim vlastima u svim aspektima vezanim uz energetiku i energetsko planiranje, pružanje tehničke pomoći u pokretanju i razvoju energetskih projekata, informiranje i edukacija javnosti, promicanje energetske učinkovitosti i koncepta održivosti, uspostava komunikacije s Europskim mrežama i institucijama i drugo. S istom svrhom, i u nas će se poticati osnivanje energetskih agencija kao stručne potpore energetskim uredima. Njihova uloga je razvijanje i podrška inicijativama za sudjelovanje u nacionalnim i fondovima Europske unije vezanim uz energetiku te razvoj poduzetništva i informiranje o mogućnostima korištenja raznim financijskim mehanizmima za provedbu energetskih projekata.

Ključan zadatak energetskih agencija je upravo stvaranje novih održivih tržišta za održivo korištenje energije što izravno pomaže u stvaranju novih radnih mjesta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Zato treba osigurati, a to je u hrvatskim uvjetima i postignuto, da energetske agencije budu usmjerene na podršku i obuku za rad na novim tržištima, te njihovo otvaranje kako bi se izbjegla neželjena konkurencija s privatnim tvrtkama na postojećim tržištima (slika 1.).

Slika 1. Prikaz razvoja aktivnosti energetske agencije (temeljeno na EU praksi i aktivnostima hrvatskih agencija)

Danas se procjenjuje da upravo bez energetskih agencija ne bi bilo moguće postići ciljeve korištenja obnovljivih izvora energije na EU razini, odnosno da su energetske agencije u pravilu prvi pokretači inovativnih energetskih projekata i inovativnih mehanizama. Potvrđuje to i hrvatska praksa gdje je upravo na taj način pokrenuto financiranje energetske obnove obiteljskih kuća kao i sufinanciranje malih sustava korištenja obnovljivih izvora energije za fizičke osobe – program koji je pokrenut 2009. za Karlovačku županiju, od 2014. je jedan od ključnih nacionalnih energetskih programa koji provodi FZOEU i nadležna nacionalna ministarstva.